Hrvatska će i ove godine stopom gospodarskog rasta poprilično premašiti prosjek EU-a, ali tekuća kretanja jasno pokazuju usporavanje tempa gospodarske aktivnosti. U ambijentu i dalje povišene inflacije u Vladi za ovu godinu računaju s realnim rastom BDP-a od 3,2 posto, što je niže od ostvarenja u prvom polugodištu. Nakon što je Hrvatska narodna banka nedavno izašla s tzv. brzom procjenom koja (prema nepotpunoj slici) upućuje na 2,8 posto godišnjeg rasta u trećem tromjesečju, jučer objavljeni kolovoški CEIZ indeks zagrebačkog Ekonomskog instituta sugerira i nešto jače usporavanje.

Prema tom indikatoru poslovnog ciklusa, godišnja bi stopa za tri ljetna mjeseca mogla usporiti na 2,4 posto, ali u EIZ-u napominju kako za precizniju procjenu treba ipak pričekati vrijednosti za rujan. Koja će se procjena pokazati točnijom, manje je važno, ali trend usporavanja, uz ustrajno povišenu inflaciju, sve češće potiče i propitivanja rasta proračunskog deficita i fiskalnog prostora Vlade za djelovanje u slučaju nepovoljnih manifestacija neizvjesnosti koje već duže vrijeme obilježavaju vanjsko okruženje. Od trgovinskih (carinskih) trvenja do sigurnosne situacije.

“U dobrim smo vremenima, a plešemo na granici (3% BDP-a) Maastrichtskog kriterija za deficit”, rekao je Ivan Odrčić, savjetnik glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca na panelu o makroekonomskim izgledima koji je održan u sklopu jučerašnje konferencije “Zagreb financijski forum” u organizaciji Poslovnog dnevnika. U HUP-u ne propuštaju nijednu priliku upozoriti na problem konkurentnosti i produktivnosti domaćeg gospodarstva. I Odrčić je tako u kontekstu produktivnosti naglasio kako taj problem potencira (jači) tempo rasta plaća u javnom sektoru, kao i povećanja propisanog minimalca.

Istodobno, rast realnih plaća umnogome je zaslužan za razmjerno visoke stope rasta osobne potrošnje, a onda i BDP-a, podsjetio je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. Oslanjanje rasta BDP-a na domaću potražnju, doduše, potiče određene neravnoteže, ali zasad je za izvoznike okruženje i dalje prilično zahtjevno, dodao je.

A što je s regionalnim razlikama?

Da povoljno razdoblje nije iskorišteno za stvaranje rezervi za lošija vremena, a što se očituje u povećanju deficita, konstatirala je i Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisen banke. Premda kratkoročno to nije zabrinjavajuće, rigidna rashodna strana može biti itekako ograničavajuća kad uslijedi usporavanje. Imajući u vidu da predstoje i nadalje izdašni priljevi europskog novca iz Mehanizma za oporavak i otpornost (još tri velike tranše), usporavanje gospodarskog rasta će biti umjereno. Glege rasta Živković Matijević stoga više apostrofira velike regionalne razlike unutar Hrvatske.

Grad Zagreb nosi, naime, više od 30 posto BDP-a. Isto tako, vezano uz problem produktivnosti naglašava kako je rast plaća samo jedan u nizu čimbenika koje treba poboljšati za konkurentnije i produktivnije gospodarstvo, od kvalitete institucija do poboljšanja menadžmenta i tehnoloških inovacija.

Za te iskorake značajan potencijal predstavljaju sredstva iz fondova EU. Premda se Hrvatska pokazala uspješnom u normativnoj provedbi mjera na temelju kojih se povlače sredstva za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, tek će se vidjeti hoće li implementacija reformskih mjera i investicije rezultirati zadovoljavajućim stvarnim pomacima u smislu jačanja konkurentnosti kao podloge održivog rasta u srednjem i dugom roku.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Puni potencijal

Među ostalim, za to je važno i iskoristiti puni potencijal tržišta kapitala, u svom je izlaganju istaknula Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav pri Ministarstvu financija. U tom resoru već su duže vrijeme fokusirani na jačanje tržišta kapitala, rasterećenje regulative i povećanje financijske pismenosti građana. Nakon važnih iskoraka napravljenih omogućavanjem građanima da ulažu u državni dug, trenutno su u tijeku aktivnosti zacrtane prvim akcijskim planom za provedbu proljetos donesenog prvoga Strateškog okvira razvoja tržišta kapitala RH, što je Vlada prepoznala kao sljedeći strateški prioritet.

“Danas 8,5 posto javnog duga RH drže hrvatski građani. Dosad im je po tim ulaganjima isplaćeno više od 320 milijuna eura kamata, a više od 340 tisuća njihovih uplata u dosadašnjih 16 izdanja (tri obveznice i 13 trezorskih zapisa) pokazuje koliko su građani prepoznali ovu mogućnost ulaganja”, rekla je. Dodala je i da je tome svakako pridonijela uspostava digitalne platforme e-riznica te mobilne aplikacije m-riznica koje omogućuju kupnju obveznica i zapisa “u svega četiri klika”. Usto, ta je infrastruktura na raspolaganju i za ulaganja u javnim ponudama dionica privatnih kompanija, što je primijenjeno i u slučaju netom završenog IPO-a Tokić grupe.

Nakon što je ove godine formalizirana i suradnja osam zemalja regije u inicijativi regionalne integracije burzi, sljedeći je korak usklađivanje regulatorne prakse.

Nastavak rasterećenja

Zorić je, uz ostalo, najavila i nastavak regulatornog rasterećenja, prije svega kroz otklanjanja “viška” regulatornih zahtjeva povrh minimuma propisanih direktivama EU (tzv. gold plating). Najavila je i donošenje novog Zakona o potrošačkim kreditima, uključujući i nova pravila za stambeno kreditiranje, u okviru ujednačavanja te regulative na razini EU.

Među novinama koje su dio planova naznačila je i neovisno savjetovanje za potrošače koji se nađu u financijskim poteškoćama. “Cilj nam je dodatno povećati razinu zaštite građana i smanjiti regulatorno opterećenje financijskih institucija”, poručila je Zorić. Usporedno s tim trenutačno se razmatraju i modeli investicijskih računa za građane kao jedan od alata koji bi trebao pridonijeti povećanju likvidnosti na domaćem tržištu kapitala. U vezi s tim Zorić kaže kako i Europska komisija potiče države da građanima olakšaju pristup investiranju, omogućujući im i porezno povoljnije uvjete, što je i jedna od značajki investicijskih računa.

Banke, čini se, nisu zabrinute u vezi s inicijativama u smjeru većeg mobiliziranja štednje na tržištu kapitala u smislu odljeva štednje iz banaka. Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke iznio je podatak da je od kraja 2019. kreditna potražnja porasla za 19 milijardi eura, dok su depoziti u tom razdoblju povećani s 45 na 68 milijardi eura. Taj dvostruki rast pripisuje, među ostalim, stabilnom priljevu sredstava iz Europske unije, ograničenim ulaganjima u inozemstvu i povjerenju u domaći financijski sustav.

Direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko je, pak, govoreći o konkurentnosti domaćeg bankarstva rekla kako su naše banke u nekim segmentima i bolje od europskih. Kamate na kredite su oko prosječnih u eurozoni, kod nekih vrsta i ispod prosjeka. Troškovna efiksnost mjerena omjerom troškova i prihoda poslovanja je iznad prosjeka europodručja, kao i omjer kapitala. I kamate na depozite su, doduše, niske, ali Perko kaže kako su to spojene posude. Uz više kamate na štednju, a uz regulatorni trošak koji je i dalje razmjerno visok, više bi morale biti i kamate na kredite, tvrdi. Što se tiče nastavka kreditnog ciklusa, kao ključne faktore istaknula je rast produktivnosti i jačanje pravne sigurnosti. Podcrtala je pritom kako je prema pokazateljima vladavine prava pri dnu ljestvice eurozone (lošije stoji samo Grčka), a u prilog tome podsjetila kako i deset godina poslije tema “švicarca” nije zaključena.