Poslovna svakodnevica mijenja se brže no ikada. U fokusu su digitalizacija, nova pravila plaćanja, brži protok informacija, ali i veći pritisak na disciplinu, likvidnost i odgovornost.
Istodobno, tvrtke traže načine kako zadržati zaposlenike, nude dodatna osiguranja, wellbeing programe, dok građani sve češće traže savjete kako posložiti osobne financije.
Podsjetimo, od 1. rujna počele su vrijediti izmjene Zakona o fiskalizaciji, a što je označilo početak prijelaznog razdoblja velike porezne reforme, poznate i kao fiskalizacija 2.0.
S prvim danom 2026. obveza izdavanja i primanja isključivo eRačuna stupa na snagu za sve obveznike PDV-a, dok paušalci, udruge i OPG-ovi moraju imati tehničku mogućnost primanja eRačuna. Godinu dana kasnije, obveza će se proširiti na apsolutno sve poslovne subjekte.
Ministarstvo financija procjenjuje da će se kroz smanjenje papirologije i bržu obradu podataka uštedjeti do 120 milijuna eura godišnje. Međutim, kazne za nepoštivanje propisa bit će ozbiljne – iznosit će od 1320 do 26.540 eura za nedostavljanje podataka o naplati eRačuna, a do 66.360 eura za nečuvanje računa u XML formatu.
Daleko smo ‘od spremnog’
Josip Kovačec, operativni direktor Elektroničkih računa u emisiji Svijet novca Poslovnog dnevnika kazao je kako u ovoj godini upravo zbog toga bilježe rast korisnika, a što je nastavak višegodišnjeg pozitivnog trenda. “U posljednjih pet godina, tvrtka ostvaruje kontinuirani godišnji rast prihoda od oko 30 posto”, izjavio je pa se osvrnuo na to koliko je tržište spremno za novu razinu fiskalizacije.
“Spremno je u smislu pružatelja usluge. Međutim, porezni obveznici ovog Zakona daleko su od spremnog. Ostalo je još samo dva mjeseca do propisanog roka za odabir pristupne točke, neovisno o poreznom tretmanu, odnosno za odabir pružatelja usluge kojeg je certificirala Porezna uprava. U ovom trenutku, svega 5000 pravnih osoba potvrdilo je pristupnu točku na sustavu e-Porezne, a obveznika ovog Zakona bit će više od 300 tisuća”, upozorio je Kovačec.
Svaki peti račun plaćamo sa zakašnjenjem
Koliko su firme i njihova računovodstva spremni za fiskalne promjene koje im ‘kucaju na vrata’ komentirala je i Barbara Cerinski, direktorica EOS Matrixa. “U Hrvatskoj se 19 do 20 posto računa plati nakon dospijeća, a pet posto se nikada ne naplati, što je jednako statistici ostalih koja vrijedi za ostale zemlje članice”, rekla je Cerinski.
Digitalno se pak obradi 70 posto računa, što je znatno bolji postotak od pojedinih zemlja članica, dodala je. “U Njemačkoj se svega 37 posto računa obradi digitalno, u Francuskoj 50-ak posto. Usto, postali smo i financijski odgovorniji u zadnjih deset godina. Udio nenaplativih kredita (NPL) u Hrvatskoj kreće se ispod tri posto, na razini trendova koje bilježimo u Europi. Prije desetak godina, NPL-i su iznosili 14 posto”, ocijenila je.
Dodatno zdravstveno kao ‘magnet’ za djelatnike
Fiskalizacija 2.0 sa sobom povlači povećan rizik od kibernetičkih napada, ističe Andrej Krvavica, generalni direktor GrECo Hrvatska. “Cyber osiguranje u zamahu je više od deset godina. Kibernetičkih napada bilo je i prije, no od korone naovamo, rizik se povećao, više je incidenata nego prije.
Ipak, osiguravateljima će to biti isplativo jer kao i većina osiguranja, i ovo funkcionira na volumen, na zakon velikih brojeva. U jednom trenutku smatrali smo da će cyber možda postati neosigurljiv, jer je rizik postao izvjestan, no i to se promijenilo jer se kroz niz europskih direktiva pokazalo da se kibernetička sigurnost mora unaprijediti. Cyber tako počinje preuzimati sekundarnu ulogu, kao dodatan nivo zaštite ako sve pođe po zlu”, pojasnio je Krvavica.
Osim sve veće popularnosti cyber osiguranja, ‘magnet’ za zadržavanje kvalitetnih djelatnika na dinamičnom tržištu rada svakako je dodatno zdravstveno osiguranje, naglasio je Tomislav Meštrović, direktor Sektora zdravstvenih osiguranja iz Triglav osiguranja.
“Svi koji zapošljavaju i šire svoje poslovanje znaju da je izazovno naći radnike, i da radnik pri tom nerijetko uvjetuje pravila radnog odnosa. Dodatno zdravstveno osiguranje benefit je koji se možda premalo spominje, i čini svega šest posto ‘kolača’ neživotnog osiguranja, a što pokazuje da još uvijek poslujemo na nerazvijenom tržištu. Takvo osiguranje namijenjeno je upravo djelatnicima, obuhvaća preventivne i specijalističke preglede što postaje prioritet kad se razbolite, a kad ste zdravi, o tome i ne razmišljate”, zaključio je Meštrović.
