Slavonija nije samo tvornica hrane, već destinacija poželjna za kvalitetan život, gdje će se mladi doseljavati. Neće biti samo regija koja će proizvoditi hranu i slati je dalje. Do kraja ću života raditi na tome da to osvijestim, kazao je predsjednik Uprave i vlasnik Žito grupe Marko Pipunić u intervjuu Večernjem listu tijekom lansiranja javne ponude dionica (IPO) Žita u lipnju ove godine, najveće u privatnom vlasništvu u Hrvatskoj te većini tržišta regije.

Nakon 35 godina na čelu kompanije – iz zone komfora, gdje se, kako je govorio, dosta odluka može donositi i samostalno i upravlja se samo svojim novcem – Žito se s IPO-om, ujedno i prvim u poljoprivredno-prehrambenom biznisu u Hrvatskoj, otisnulo na Zagrebačku burzu, prikupivši 130.000.185 eura novog kapitala za investicije i akvizicije.

Strateški razvoj

Ulagateljima je bilo ponuđeno ukupno do najviše 6,65 milijuna dionica, a interes je iskazalo i više od 300 radnika, više od 4100 malih ulagatelja i 27 kvalificiranih ulagatelja. Ukupno je kupljeno (upisano) 6.403.950 dionica, od čega ih je 4.371.535 novoizdanih, a dostavljene su i ponude za kupnju 1.280.385 dionica za prodaju i 752.030 trezorskih dionica, nakon čega je započeo novi put kompanije – s investitorima s kojima će, uvjeren je Pipunić, Žito rasti brže nego s kreditima.

“Strateški ćemo se razvijati u poslu koji znamo raditi, a to je poljoprivredno-prehrambena industrija. Tu se neće ništa bitno promijeniti, ali ćemo neke ideje i projekte za koje bi nam, primjerice, trebalo pet godina, s IPO-om realizirati za godinu i pol”, rekao je Pipunić. Realizacijom IPO-a, ustvrdio je, prikupljena će se sredstva koristiti prvenstveno za projekte iz najavljenog investicijskog ciklusa te za potencijalne akvizicije tako da kompanija u iduće tri godine planira uložiti 105 milijuna eura.

Početkom ovog mjeseca Žito grupa dobila je nagradu CFA Udruge Hrvatska za Financijski iskorak i transakciju godine, za uspješno provedenu inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) i izniman doprinos razvoju domaćeg tržišta kapitala. A u realizaciju planova od početka se krenulo krupnim koracima. Nakon što je Pipunić još u lipnju najavio kako će postati većinski vlasnik Mesne industrije Ravlić, jedne od najvećih mesnih industrija u Hrvatskoj, s vlastitom proizvodnjom, transportom i mesnicama, koja u svojoj maloprodajnoj mreži broji više od 30 poslovnica diljem Hrvatske, ovih je dana stiglo i zeleno svjetlo AZTN-a kojom Žito stječe 51 posto vlasništva u Ravliću.

Ta se akvizicija, čulo se, uklapa u viziju širenja svinjogojskih kapaciteta i razvoja MI Dobro za dodatnih 90 tisuća svinja, s potencijalom proizvodnje svježeg mesa kao novog proizvoda s kojim će izaći na hrvatsko tržište. Žito grupa s godišnjim uzgojem od 175 tisuća tovljenika i 10 usko specijaliziranih farmi drugi je najveći proizvođač svinja u Hrvatskoj. S ulaganjima od 30 milijuna eura u stočarskom segmentu iz sredstava dobivenih od IPO-a do 2027., proizvodnja tovljenika povećala bi se sa 175 na 265 tisuća, a dodatnih 7 milijuna uložilo bi se u veće standarde dobrobiti životinja.

Svinjogojstvo kao prioritet

“Svinjogojstvo je najpotentnija stočarska grana jer je riječ o proizvodnji u kontroliranim uvjetima, ne ovisi previše ni o hladnim zimama, ni o vrućim ljetima, a na tom polju Hrvatska nije samodostatna. Upravo zato u svinjogojstvu vidimo priliku za povećanje, pa i udvostručavanje kapaciteta u budućnosti”, isticao je Pipunić, napominjući kako su i u proteklom razdoblju pokazali kako su u trošku finalnog proizvoda konkurentni i najboljim proizvođačima u Europi. Uložit će, naravno, u povećanje proizvodnje finalnih proizvoda kao što je Dobro pršut.

S time u vezi, ovih je dana MI Dobro predstavila novu liniju za narezivanje mesnih proizvoda, do 650 kg na sat – strateško ulaganje u vrijednosti 1,75 milijuna eura, koje dodatno jača tržišnu poziciju brenda Dobro, donosi konkretna poboljšanja u pogledu povećanja kapaciteta narezivanja i pakiranja za 30 posto, brzine, preciznosti i ukupne učinkovitosti. Kako bi se zadovoljile potrebe tržišta, planiraju se investicije i u proširenje pršutane, čime će se godišnja proizvodnja povećati sa 150 tisuća na 230 tisuća komada pršuta što će stajati devet milijuna eura.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Iz sredstava prikupljenih kroz IPO listopad je donio i novu fotonaponsku elektranu Tvornice stočne hrane Vitalka u Osijeku, vrijednu 1,15 milijuna eura, čime će realizirati čak 74 posto ukupne godišnje potrošnje električne energije te tvornice. Do 2027. planiraju se ulaganja između 15 do 20 milijuna eura u solarne elektrane i baterijske sustave uz najveće potrošače električne energije u grupi (tvornica ulja, mesna industrija, tvornica stočne hrane, farme), što će rezultirati znatnim financijskim uštedama i smanjenjem ekološkog otiska.

Daljnji planovi sa sredstvima iz IPO-a podrazumijevaju i ulaganja u navodnjavanje, radi smanjenja rizika od vremenskih nepogoda te stvaranja potencijala za dvije žetve godišnje. Plan je navodnjavati dodatnih 2700 hektara, za što se investicija procjenjuje na oko 10 milijuna eura, a još toliko u najsuvremeniju pametnu poljoprivrednu mehanizaciju. U tvornicu ulja Čepin planiraju se investicije od osam milijuna eura u rekonstrukciju pogona za rafinaciju ulja i povećanje njegovog kapaciteta sa 100 tisuća na 300 tisuća litara dnevno… Sve to samo je nadogradnja – u proteklih devet godina Žito grupa je u razvoj poslovanja, ali i Slavonije, investirala već više od 200 milijuna eura.