Kompletirani podaci o prošlomjesečnim potrošačkim cijenama potvrdili su prvu procjenu državnih statističara s početka mjeseca: u rujnu nije došlo do usporavanja inflacije. Reprezentativna košarica dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosjeku je tijekom prošlog mjeseca poskupjela 0,4 posto, a u odnosu na lanjski rujan skuplja je za 4,2 posto, što je blago ubrzanje rasta nakon kolovoških 4,1 posto.

Prema harmoniziranom indeksu (HICP) kao mjeri za usporedbe dinamike cijena s drugim članicama EU, godišnja stopa zadržala se na 4,6 posto, a premda je time razlika inflacije u usporedbi s prosjekom eurozone blago smanjena, kod nas je ona i dalje znatno viša – za 2,4 postotna boda. Kako bilo, još se čeka da se godišnje stope domaće inflacije vrate na silaznu putanju. Nakon što je u prvih devet mjeseci prosječna (prema domaćoj metodologiji) iznosila oko 3,8 posto, i u Vladi su se pomirili s tim da su projekcije za 2025. o inflaciji na razini lanjskih tri posto – neostvarive.

Optimizam iznad prosjeka

Ministar financija i potpredsjednik Vlade Marko Primorac potvrdio je da se sad računa da će na razini cijele godine biti 3,5 posto. To i dalje znači da se u posljednja tri mjeseca očekuje usporavanje kojemu bi trebali pridonijeti i bazni efekti (zbog ubrzanja inflacija u zadnjem lanjskom kvartalu). Kad je pak riječ o gospodarskoj aktivnosti, znakovi usporavanja razaznaju se već za treći kvartal.

Na temelju dostupnih mjesečnih podataka u Hrvatskoj narodnoj banci na čelu s guvernerom Borisom Vujčićem jučer su u okviru Biltena iznijeli rezultate svog modela brze procjene gospodarske aktivnosti. Prema njima, rast realnog BDP-a na godišnjoj razini u ljetnom bi tromjesečju mogao usporiti na 2,8 posto, s 3,4 posto zabilježenih u drugome. Na kvartalnoj razini nakon 1,2 posto realnog rasta u drugom tromjesečju u trećemu je izgledno znatno skromnijih 0,4 posto.

Analitičari HNB-a navode pritom da je u prva dva mjeseca trećeg kvartala promet od trgovine na malo bio za 0,7 posto niži u odnosu na prosječno ostvarenje iz prethodna tri mjeseca. Tome je, kažu, djelomično pridonijela i nešto slabija turistička aktivnost, s tim da je zahvaljujući boljim rujanskim ostvarenjima treći kvartal u usporedbi trećim lanjskim bio u znaku stagnacije broja noćenja i blagog rasta dolazaka. Istodobno, i zasad raspoloživi podaci o industrijskoj proizvodnji (za srpanj i kolovoz) na tragu su stagnantnih kvartalnih pokazatelja.

U pogledu građevinskih radova zasad su dostupni samo podaci za srpanj, kad je njihov obujam u odnosu na lipanj povećan za 3,5 posto, a u odnosu na lanjski srpanj za 7,4 posto. Ipak, HNB-ova anketa o poslovnom i potrošačkom optimizmu i u trećem tromjesečju kod potrošača pokazuje da je on znatno iznad svog dugoročnog prosjeka, ma koliko se svakodnevno raspreda o skupoći i cijenama.

Za prošlomjesečni rast cijena najzaslužnije su nove kolekcije odjeće i obuće s prosječnim povećanjem od 13,2 posto. Uz njihov udjel u strukturi potrošnje kućanstava od šest do sedam posto toliki rast cijena daje znatan doprinos mjesečnom rastu indeksa (gotovo 0,9 postotnih bodova) pa su rujanska pojeftinjenja u kategorijama poput hrane i bezalkoholnih pića (za 0,3 posto) ili restorana i hotela (za 2,9 posto) samo ublažila njegov rast.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Skuplje stanovanje i režije

U godišnjim usporedbama, međutim, cijene odjeće i obuće u prosjeku su iste kao prije godinu dana, dok je kod hrane i pića godišnja stopa rasta usporila na 5,7 posto (sa 6,3 u kolovozu), a kod restorana i hotela na 7 posto (sa 7,5). Najveći godišnji porast potrošačkih cijena od kolovoza bilježi se kod usluga i proizvoda u skupini Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva. Ti troškovi danas su 8,8 posto prosječno viši nego prije godinu dana, a imajući u vidu njihov udjel u strukturi košarice za osobnu potrošnju oni trenutačno imaju i najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije – gotovo 1,5 bodova, tj. više od trećine.

Unutar te kategorije uvjerljivo najviše u proteklih godinu dana poskupjele su stvarne najamnine za stanovanje, pri čemu se nagli skok, s 1,8 na 39 posto, dogodio u kolovozu, a krajem prošlog mjeseca njihov je godišnji rast cijena stigao na gotovo 40 posto. Struja za kućanstva skuplja je nego u lanjskom rujnu za 9,1, plin za 10,6 posto, dok su cijene održavanja i popravaka stambenih objekata u tom razdoblju povećane za 5,8 posto.

Izvjesno je da troškovi stanovanja i pratećih “režija” neće pridonijeti očekivanom usporavanju ukupne inflacije prema kraju godine. Sa studenim će, naime, na njih utjecati i prvi od dva koraka poskupljenja struje i plina koji je slijedom postepenog napuštanja subvencija na energente za kućanstva na snazi od ovog mjeseca.