Dok prijedlog rebalansa državnog proračuna čeka saborski ogled, o revidiranim planovima prihoda i rashoda središnjeg proračuna, kao i projekcijama proračuna opće države (računajući i izvanproračunske fondove i lokalnu državu) očitovalo se Povjerenstvo za fiskalnu politiku.

Prostor za prilagodbu

U najkraćem, iako manjak opće države, kao i udio javnog duga u BDP-u i prema novome planu ostaju ostaju ispod referentnih granica od tri posto za deficit, odnosno 60 posto BDP-a za dug (očekivani manjak je 2,9 posto, a udjel duga 56,9 posto), iz Povjerenstva su poručili kako je potrebno snažnije konsolidirati rashodovnu strana proračuna. Jer, aktualnom fiskalnom politikom znatno je smanjen fiskalni prostor za odgovor na eventualne buduće negativne ekonomske šokove.

“U kontekstu pojačane neizvjesnosti, osobito u globalnim geopolitičkim i sigurnosnim okolnostima, očuvanje prostora za fiskalnu prilagodbu ostaje ključno za održivost javnih financija u srednjem roku”, ističu. U službenom stajalištu navodi se da trenutačna fiskalna dinamika potvrđuje nastavak ekspanzivne i procikličke politike.

Takav trend rezultira pogoršanjem ključnih fiskalnih pokazatelja te povećanjem rizika, uključujući potencijalno veće manjkove u budućnosti. Stoga u tom sedmočlanom stručnom tijelu kojim predsjeda Sandra Krtalić ponovno podsjećaju da Hrvatska nije iskoristila povoljno razdoblje gospodarskog rasta za stvaranje fiskalnih rezervi, već je dopustila da se proračunski rashodi i manjak proračuna dinamično povećavaju usporedno s rastom gospodarstva.

Takva politika pojačava ekonomske cikluse stvarajući u razdobljima ekonomskog usporavanja ili krize i rizik značajno većih proračunskih manjkova te smanjenje fiskalnog prostora za djelovanje. U idućim godinama izgledno je usporavanje u odnosu na razdoblje 2022. – 2025., a primjećuju i kako je već danas vidljiva slabija dinamika rasta realnog BDP-a, koji je dodatno i snažno povezan s fiskalnim poticajima.

Uz ostalo, apeliraju i na transparentnije i dostupnije fiskalne podatke “osobito one koji se odnose na financije lokalne države, izvanproračunske korisnike te na kretanje neto nacionalno financiranih primarnih rashoda, u skladu s reformiranim pravilima Pakta o stabilnosti i rastu”. Za 0,4 postotna boda povećan predviđeni deficit opće države u 2025. prema nacionalnoj metodologiji proizlazi upravo iz pogoršanja salda lokalne države, i to za više od 850 milijuna eura, odnosno cijeli postotni bod (prvotno planirani višak od 0,6 posto prometnuo se u manjak od 0,4 posto BDP-a). Nasuprot tomu, kod središnjeg proračuna i izvanproračunskih fondova saldo je u odnosu na originalni plan poboljšan za po 0,3 boda.

Pri rebalansu nije ponuđeno obrazloženje snažnog pogoršanja očekivanog rezultata lokalne države, konstatiraju u PFP-u. Osim što pojedine lokalne jedinice nisu prvotno predvidjele sredstva za predfinanciranje nekih većih projekata koji se (su)financiraju europskim novcem, u mnogim su gradovima i općinama očito probijeni i planirani rashodi za zaposlene.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Uostalom, i na razini središnje države oni su jedna od stavki s najznačajnijim povećanjem iznosa u odnosu na izvorni plan (za plaće i materijalna prava zaposlenih moralo se osigurati dodatnih 306 milijuna), ali kod državnog proračuna istodobno su neki projekti s proračunskog financiranja preseljeni na fondove EU-a (posebice sredstva za Nacionalni plan oporavka).

Lokalne jedinice

Kad je riječ o lokalnim jedinicama, pogoršanju salda njihovih proračuna Grad Zagreb je tijekom rujanskog rebalansa zbog znatno veće korekcije na strani (povećanja) rashoda negoli prihoda pridonio sa 112 milijuna eura. Pritom se gotovo polovica povećanja rashoda odnosi na povećanje onih za zaposlene u gradskoj upravi i kod proračunskih korisnika, kao rezultat pregovora sa sindikatima i potpisanih dodataka kolektivnim ugovorima. Ta je rashodna stavka, naime, rebalansom proračuna metropole povećana za 62,7 milijuna, na ukupno 1,12 milijardi eura.

Ministarstvo financija je, pak, ovih dana ažuriralo stanje državnog proračuna. Zaključno s krajem kolovoza, prihodi su u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine povećani za pet posto, a rashodi za deset. U tom je razdoblju ostvaren manjak od nepune dvije milijarde eura, naspram 950 milijuna prošle godine.

Na strani prihoda među najznačajnijim stavkama najveći postotni porast bilježe doprinosi (+18 posto), dok se npr. od PDV-a u proračun slilo 7,68 milijardi ili osam posto više nego lani. Na strani rashoda oni za zaposlene (bez osnovnog i srednjeg školstva) u odnosu na prošlu godinu porasli su za 12,3 posto ili 450 milijuna (na 4,1 milijardu), a za sličan iznos povećani su i 8-mjesečni izdaci za mirovine, koji su time dosegnuli 5,72 milijarde eura, što je u odnosu na lani porast za 8,3 posto.