Prošlogodišnje ispitivanje istražne bušotine u blizini Siska pokazalo je kako je ona itekako bogata plinom. Američki Aspect je provodio istražne radove na susjednom istražnom prostoru Sava-06. I ovaj je prostor potvrdio očekivanja jer je Aspectova hrvatska podružnica, tvrtka Aspect Croatia, prije mjesec dana prijavila otkriće plina na istražnim bušotinama Trebarjevo-1 i Setuš-2 kod Siska. Bušotina Trebarjevo-1 trebala bi proizvoditi oko 330 tisuća kubnih metara plina na dan, a Setuš-2 još 155 tisuća kubnih metara dnevno, što je dodatnih nešto manje od 500 tisuća kubnih metara plina na dan.

Investitor koji je istraživao bušotinu je kompanija Aspect Croatia. Vlasnik te tvrtke je Aspect Holdings lociran u Houstonu, Denveru i Budimpešti. Preko svojih podružnica bave se istraživanjem, proizvodnjom, investicijama i razvojnim aktivnostima u Sjevernoj Americi i Europi. Vlasnik kompanije je Alex Cranberg, naftni inženjer s MBA diplomom sa Stanforda. Kompaniju su Clark Estates i on osnovali 1993. godine. Ovih dana boravi u Zagrebu gdje će sudjelovati na drugom godišnjem forumu Zaklade New Frontier (NFF), konferenciji na visokoj razini koja okuplja visoke vladine dužnosnike, industrijske lidere i stručnjake s ciljem unapređenja strateške suradnje u trgovini, inovacijama i sigurnosti. Cranberg u intervjuu za Poslovni dnevnik govori o spomenutom otkriću plina, situaciji na energetskom tržištu te pozicioniranju Hrvatske u globalnoj energetskoj utakmici u promijenjenim geopolitičkim okolnostima.

Prije godinu dana najavili ste velika otkrića plina u Hrvatskoj. Što nam možete reći o tome?

Prošle godine izbušili smo četiri istražne bušotine i ostvarili dobra otkrića. Pojedinačno to nisu “velika” otkrića, ali su primjeri brojnih manjih polja koja se još uvijek mogu pronaći u Hrvatskoj.

Ova otkrića mogu zadovoljiti 15 do 25 posto ukupne potražnje za plinom u Hrvatskoj i spajaju se na mrežu za proizvodnju sredinom 2026. Relevantna su i zato što izravno pridonose energetskoj sigurnosti Republike Hrvatske smanjenjem potrebe za kupnjom plina na otvorenim tržištima, osjetljivim na geopolitički razvoj, a istovremeno generiraju značajne prihode za državni proračun, kao i regionalne i lokalne proračune u područjima gdje su otkrića napravljena. Kontinuirano strpljivo ulaganje u znanstvene studije i bušenje moglo bi biti osnova za puno veću razinu energetske samodostatnosti Hrvatske. Istraživanje je vrlo rizično i većina pokušaja pronalaska novih polja (“divljih mačaka”) rezultira potpunim neuspjehom. Stoga smo zadovoljni našim pažljivim i znanstvenim pristupom.

Novootkrivena plinska polja omogućuju Hrvatskoj da popuni prazninu u proizvodnji vlastitih količina plina nastalu postupnim padom rezervi na poljima sjevernog Jadrana. Kako je zapravo teklo istraživanje plinskog ležišta na istražnoj bušotini Trebarjevo-1, deset kilometara jugoistočno od Siska, i koliko je trajalo?

Bušotina Trebarjevo-1 nalazi se na prostoru između Zagreba i Siska. Proces otkrivanja novih polja ugljikovodika je dug i skup. Samo bušenje na lokaciji bušotine trajalo je otprilike 20 dana, ali cijeli proces koji je prethodio trajao je puno dulje: dozvolu za istraživanje dobili smo 2020., seizmička istraživanja obavili 2021., a zatim odredili lokaciju za bušenje 2023. godine.

Osim u Hrvatskoj, prisutni ste i u Ukrajini i Mađarskoj. Što nam možete reći o vašem poslovanju u tim zemljama i koliko je hrvatski dio poslovanja važan za Aspect?

U Mađarskoj smo aktivni više od 20 godina, uložili smo više od milijardu dolara i stvorili vrijednost od četiri milijarde dolara za mađarski narod. Proizvodimo otprilike polovicu mađarske proizvodnje nafte i pomogli smo u njezinoj renesansi proizvodnje nafte. Želimo učiniti isto u Hrvatskoj, koja je za nas trenutačno glavno investicijsko područje.Geološki uvjeti ovdje su slični onima u Mađarskoj, stoga vjerujemo da imamo mnogo sjajnih uvida koje možemo prenijeti i u Hrvatsku. Naš projekt u Ukrajini je pod utjecajem više sile, odnosno rata; nadamo se da ćemo započeti aktivnosti tamo što je prije moguće. Nadamo se da bi naša istraživanja tamo mogla biti prva koja će biti uključena u novi “sporazum o mineralima” između SAD-a i Ukrajine.

Koji su vaši daljnji investicijski planovi u Hrvatskoj?

Razvijat ćemo polja koja smo otkrili, a također ćemo istraživati ​​nova polja koristeći najnoviju 3D seizmičku i umjetnu inteligenciju. Nadamo se da ćemo prvu proizvodnju imati sredinom 2026. godine, šest godina nakon što je istraživačko područje dodijeljeno tvrtki Aspect. To se čini kao dugo vrijeme za tvrtku poput naše koja voli vrlo brzo djelovati.

Ali, to je nekoliko godina brže od bilo kojih prethodnih usporedivih napora koji počinju s novim istraživačkim licencama. Nadamo se da ćemo moći ubrzati naše aktivnosti uz nastavak izvrsne suradnje s hrvatskom vladom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Važno je naglasiti kako povećanje cijena domaće nafte i plina smanjuje kupnju strane nafte jer je Hrvatska zemlja uvoznica nafte. Nema nikakvog utjecaja na potrošnju naftnih derivata budući da je to pitanje potražnje. Stoga se pitanje domaće naspram strane nafte odnosi samo na nacionalni prosperitet i sigurnost. Dakle, može se zaključiti da sve to ne utječe na klimatske promjene.

Kako biste ocijenili investicijsku klimu u Hrvatskoj, posebno u energetskom sektoru?

Smatramo da je Hrvatska vrlo gostoljubiva zemlja s izvanrednom kvalitetom ljudskog kapitala. U našem zagrebačkom uredu imamo skupinu vrlo talentiranih hrvatskih zaposlenika i planiramo zaposliti još 30 do 40 kvalificiranih radnika i menadžera kako pomalo ulazimo u fazu proizvodnje. Uvjeti u Hrvatskoj su pošteni, usporedivi s drugim zemljama u regiji sa sličnim naftnim i plinskim potencijalom. Budući da pojedinačna otkrića u Hrvatskoj vjerojatno neće biti velika, vrlo je važno da se možemo brzo kretati u više područja kako bismo omogućili dovoljan napredak aktivnosti koji će imati značajan utjecaj na hrvatsku plinsku samodostatnost.

Hrvatska ima veliki potencijal da postane “energetski obilna” zemlja, ali još uvijek postoji mnogo nepotrebne birokracije koju bi trebalo ispitati radi promjena zakona. Ove barijere odgađaju svaku vrstu energetskog projekta, bilo da se radi o obnovljivim izvorima poput geotermalne energije ili prirodnog plina i nafte. To predstavlja vrlo ozbiljnu prepreku ulaganjima.

Prema izmijenjenim ugovorima, Hrvatskoj ukupno pripada više od 55 posto novčanog toka projekta od eksploatiranih količina nafte i plina pa će tako i država više zaraditi od dva nova nalazišta ugljikovodika u blizini Kutine i Siska, otkrivena u kolovozu i rujnu.

Može li se reći da Hrvatska dobiva na važnosti kao energetsko središte u novom geopolitičkom okruženju?

Apsolutno se slažem s tom tezom. Očekujemo da će Hrvatska preokrenuti svoj prethodni dugi pad domaće proizvodnje i očito je da njezin položaj kao luke za LNG i Jadranski naftovod čini Hrvatsku središnjom za energetsku sigurnost u široj regiji.

Europska unija nedavno je najavila da će godišnje kupovati američke energetske proizvode u vrijednosti od 250 milijardi dolara kao dio trgovinskog sporazuma o novom carinskom režimu. Kakav je vaš komentar na to?

Drago mi je što je SAD mogao pomoći Europi kada su Rusi napali Ukrajinu i kada je opskrba energijom prekinuta. Američki energetski proizvodi su drugi najpouzdaniji oblik energije za Hrvatsku na planetu. Prvi najpouzdaniji (i unosniji za hrvatski narod) su domaće zalihe Hrvatske. Budući da smo američka tvrtka, nadam se da se nafta i plin koje otkrijemo u partnerstvu s hrvatskom vladom mogu uračunati u taj cilj od 250 milijardi dolara. Za Hrvatsku je još vrednije uvoziti američku energetsku tehnologiju i kapital nego samu naftu i plin. Zašto uvoziti ribu kada možete uvesti štap za pecanje?

Europska unija planira prekinuti uvoz ruske nafte i plina do kraja 2027. godine. Mislite li da je to realno?

Ne znam dovoljno o energetskoj infrastrukturi i zahtjevima za rafinerije da bih odgovorio na to pitanje, ali znam da je svaki barel nafte i kilovat plina koje proizvodimo lokalno onaj koji ne trebamo kupovati od Rusije. Lokalna nafta i plin daleko su najjeftiniji izvor energije koji Hrvatska ima. To je zato što vlada prima procijenjenih 30 dolara po barelu na ime tantijema i poreza. Naravno, to ne uključuje sve ekonomske koristi koje se dobivaju od domaće nafte (u odnosu na uvoznu naftu) od našeg zapošljavanja Hrvata i trošenja milijuna dolara na lokalne usluge svake godine.

Tvrtku u Sjedinjenim Državama osnovali ste prije više od tri desetljeća. Kakav je bio povijesni razvoj Aspecta?

Izgradili smo tvrtku kroz nesigurna razdoblja uspona i padova naftne industrije na što sam jako ponosan. Oduvijek smo bili “divlji”, što znači da radimo u rizičnom dijelu posla traženja novih naftnih i plinskih polja. Pronašli smo važna naftna ili plinska polja u SAD-u, Belizeu, Peruu, Kurdistanu, Mađarskoj i sada Hrvatskoj. Volimo zemlje u kojima smo poslovali i najponosniji smo na doprinose koje smo tamo dali. Stvorili smo prilike za zaposlenike ili dobavljače i bili vrlo značajan porezni obveznik u svakoj od država. Također smo ulagali u lokalne zajednice u kojima poslujemo s posebnim naglaskom na obrazovanje. Vjerojatno sam najponosniji na kohezivne i kvalitetne timove koje smo izgradili među Amerikancima i puno većim kontingentom visoko talentiranih lokalnih znanstvenika, inženjera, menadžera i radnika. Za nas uspjeh leži u timskom radu, uključujući i s naše partnere koje su obično nacionalne vlade.