Bankama ide odlično, ali teško će nadmašiti 2024. godinu. Nakon zlatne 2023. lani su ponovno pali rekordi: domaće banke lani su ostvarile dobit od 1,53 milijarde eura, 13 posto više nego godinu prije, ali ove godine pušu neki novi vjetrovi. Banke su u prvoj polovini 2025. poslovale s dobiti u iznosu od 795 milijuna eura, što je za 1,4 posto manji iznos u odnosu na dobit ostvarenu u prvoj polovini prošle godine. Time je usporen snažan rast dobiti prvi put nakon pet godina.
Od 2020. zarada banaka vrtoglavo je rasla: ukupna dobit hrvatskih kreditnih institucija u 2020. iznosila je 340 milijuna eura, 2021. godine 760 milijuna, da bi godinu dana kasnije, 2022., ipak bila nešto slabija – 710 milijuna eura. No, 2023. godine ostvarena dobit eksplodirala je na 1,36 milijardi, da bi se lani popela na 1,53 milijardi eura. Ili, slikovitije, u pet godina dobit domaćih banaka uvećala se 4,5 puta. Od 20 banaka, koliko ih posluje u Hrvatskoj, niti jedna prošlu godinu nije završila u minusu.
Među šest najvećih, pet ih je u stranom vlasništvu pa će sva ta ostvarena dobit uglavnom otići stranim krovnim bankovnim grupama. Dvije najveće domaće banke su tako iz lanjske dobiti svojim vlasnicima isplatile 820 milijuna eura dividende: Zagrebačka banka 448 milijuna od 450 milijuna, a Privredna banka Zagreb 371 milijun eura. UniCredit kontrolira 96,2 posto dionica Zabe, dok je ostatak u vlasništvu domaćih fondova i bivšeg menadžmenta Zagrebačke banke. Jedini dioničar PBZ-a je Intesa Sanpaolo kroz svoju luksemburšku tvrtku.
Uspješno poslovanje i isplata dividendi itekako su se osjetili na kretanju cijena dionica. Prinos na kapital banaka uključenih u Stoxx Europe Banks u 2024. dosegao je oko 12 posto, što je gotovo dvostruko više od povrata od 6,4 posto ostvarenog u pretpandemijskoj 2019. godini. Bankarske grupe koje posluju u Hrvatskoj (UniCredit bank, Intesa Sanpaolo, Erste bank i Raiffeisen International) tijekom 2024. ostvarile su nešto brži rast cijena dionica u prosjeku u odnosu na spomenuti europski indeks.
Politika ECB-a
Od vodećih domaćih banaka na Zagrebačkoj burzi su izlistane jedino dionice Zagrebačke i Hrvatske poštanske banke. Pokazatelji profitabilnosti europskih banaka ostali su, međutim, na sličnoj razini kao na kraju 2024. – prinos na imovinu (ROA) iznosio je 1,9 posto, a prinos na kapital (ROE) 16,7 posto, objavio je HNB.
Bankama je prošle godine na ruku išla i politika Europske središnje banke (ECB) koja je od ljeta 2024. počela relaksirati restriktivnu monetarnu politiku i postupno snižavati kamatne stope kako je inflacija u eurozoni počela posustajati. Tijekom 2024. kamatne stope su snižene četiri puta, ukupno za jedan postotni bod. Snižavanje kamatnih stopa ECB-a 2024. godine rezultiralo je olakšavanjem uvjeta financiranja za banke. Također, trošak zaduživanja banaka kod ECB-a bio je niži, što je mnogo kreditnih institucija iskoristilo za refinanciranje po povoljnijim uvjetima i za kreditiranje gospodarstva.
Snižavanje stopa nije automatski povisilo profitabilnost banaka, ali je porastao obujam kreditne aktivnosti. Ublažavanje restriktivnosti monetarne politike ECB-a tijekom druge polovine 2024. odrazilo se na povoljnije uvjete kreditiranja poduzeća, dok se trošak zaduživanja stanovništva nije bitno promijenio, objašnjavaju u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Banke su tijekom 2024. prvi put u posljednje gotovo tri godine ublažile standarde odobravanja kredita poduzećima i stambenih kredita, a kao glavne razloge toga navele su konkurenciju među bankama te povoljniju percepciju rizika.
U 2024. godini ukupna se imovina bankovnog sustava povećala za 5,6 milijardi eura (7,1 posto) i iznosila je rekordnih 84,2 milijardi eura. Najviše su porasli krediti (5,7 milijardi eura ili 12,7 posto) – osobito gotovinski nenamjenski krediti kućanstvima, dok je rast stambenih kredita usporio – i ulaganja u dužničke vrijednosne papire (1,8 milijardi ili 16,4 posto). Rast kreditiranja bankama je osigurao rast ukupnih kamatnih prihoda od 18,3 posto. Povećani su i izvori financiranja: depoziti su povećani za ukupno za 4,2 milijardi eura (6,4 posto), prije svega zbog rasta depozite kućanstava i na tekućim računima i na oročenoj štednji.
Prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite nefinancijskim poduzećima tijekom 2024. smanjila se na 4,1 posto, što je najniža razina u posljednje gotovo dvije godine. Kamatna stopa na gotovinske nenamjenske kredite stanovništvu smanjila se na 5,9 posto, a prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite u prosincu 2024. iznosila je 3,8 posto i bila je na približno istoj razini tijekom cijele godine.
“Zadržavanju kamatnih stopa na kredite stanovništvu na približno istoj razini kao i na kraju 2023. zasigurno je pridonio nastavak snažnog rasta kreditiranja tog sektora koji se odvija uz pretežno duge ročnosti i fiksne kamatne stope. Stoga su takvi krediti manje osjetljivi na promjene tržišnih uvjeta u usporedbi s kreditima kraće ročnosti”, pojašnjavaju u HNB-u. Tijekom 2024. krediti poduzećima porasli su za 1,2 milijarde eura, a krediti stanovništvu za čak 2,6 milijardi eura. Oko polovine tog rasta odnosi se na gotovinske nenamjenske kredite (1,3 milijardi eura), dok su stambeni krediti porasli za milijardu, usprkos prestanku državnog programa subvencioniranja stambenih kredita koji se provodio od 2017. do 2023. godine. Na godišnjoj se razini rast ukupnih kredita stanovništvu ubrzao s 9,5 posto u prosincu 2023. na 12,1 posto u prošloj godini, prema HNB-u.
Kreditni bum potaknut velikim rastom plaća i potražnje potaknuo je HNB na zaoštravanje uvjeta kreditiranja stanovništvu i, po prvi put, reguliranje naknada koje banke naplaćuju građanima za vođenje računa, kreditne kartice i transakcije. HNB je objavio kako ukupni prihodi domaćih banaka od naknada i provizija od 2020. rastu iz godine u godinu da bi lani dosegnuli 876 milijuna eura, 275 milijuna više nego prije pet godina.
Naknade i provizije
Većina banka u 2024. dodatno je povećala naknade za vođenje transakcijskih i žiroračuna, platni promet te kreditne transfere. Kako bi opravdale takva poskupljenja i obranile se od HNB-ovih ograničenja, koje je tražilo i Ministarstvo financija, banke su naručile studiju od analitičke kuće Ernst&Young o razinama i strukturi bankovnih naknada u deset zemalja Europske unije, među kojima je i Hrvatska. Prema toj analizi, prosječna naknada za vođenje računa u Hrvatskoj (uključujući mobilno bankarstvo) iznosi 2,97 eura, što je među najnižim u usporedbi s drugim zemljama poput Austrije (4,49 eura), Slovenije (3,31 eura) i Mađarske (3,07 eura). Najniža naknada za vođenje računa je u Češkoj (0,85 eura).
“Udio naknada i provizija u ukupnim prihodima banaka u Hrvatskoj iznosi otprilike između 22 posto i 25 posto, što je niže nego u usporedivim zemljama eurozone gdje je taj udio između 27 posto i 34 posto”, kažu u HUB-u. Bankari tvrde da je udio prihoda od naknada značajan i neophodan dio bankarskog poslovanja te da će im njihovo ograničavanje ugroziti poslovanje, održivost i razvoj usluga. Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, tvrdi da naknade pokrivaju stvarne troškove poslovanja banaka poput inflacije, rasta troškova transporta, pošte i energenata.
U 2024. godini kreditne institucije ostvarile su, kao što smo već naveli, rekordnih 1,5 milijardi eura dobiti. Na prvome mjestu po ostvarenoj dobiti je Zagrebačka banka (Zaba) s 449,6 milijuna eura, dok je druga po veličini domaća banka, Privredna banka Zagreb (PBZ) lani ostvarila dobit od 437 milijuna eura. Zanimljivo je da je prošlogodišnja dobit Zabe čak nešto niža u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 450,4 milijuna, dok je PBZ povećao svoju dobit u odnosu na 2023. godinu za gotovo 123 milijuna eura.
Prihodi od kamata
Na trećemu mjestu u 2024. našla se Erste & Steiermärkische banka s dobiti od 225,4 milijuna eura, a nakon nje uslijedile su OTP banka s profitom od 152,3 milijuna te Raiffeisen banka (RBA) s dobiti od 90,7 milijuna eura. Jedina velika banka u domaćem vlasništvu, Hrvatska poštanska banka (HPB), ostvarila je dobit od 73,6 milijuna eura i uz RBA pridružila se klubu velikih banaka koje su prošlu godinu zaključile s nižom dobiti u odnosu na 2023. godinu. Dobit HPB-a lani je bila sedam milijuna niža, a dobit RBA-a 5,2 milijuna niža nego 2023. godine.
Naša najveća banka, Zagrebačka, lani je ostvarila 16 posto više prihode od kamata, no kako su kamatni rashodi gotovo udvostručeni, neto prihod od kamata porastao je, navode, tek dva posto, s 577 milijuna u 2023. na 588 milijuna eura u prošloj godini. Neto prihodi banke od provizija i naknada porasli su za pet posto na 174 milijuna eura. Aktiva banke lani je porasla za četiri posto, s 20,4 na 21,2 milijarde eura.
“Nakon što su 2023. godinu obilježili vrlo niski kamatni rashodi – zbog visoke likvidnosti na tržištu banka nije štedišama trebala isplaćivati visoke kamate – uvjeti su se u 2024. ponešto promijenili. Konkurencija među bankama, ali i državna izdanja obveznica i trezorskih zapisa namijenjenih građanima natjerali su domaće banke na dizanje kamatnih stopa kako bi zadržale klijente”, naveli su u Banci. Uz to, iz financijskih izvještaja vidi se i da je Zagrebačka banka lani morala platiti i nešto viši trošak kamata za izdane obveznice.
PBZ se pohvalio kako je prošlogodišnja dobit (437 milijuna eura) najbolji rezultat koji je Banka ikada ostvarila. Na to je najviše utjecao rast neto prihoda od kamata za 7,4 posto u odnosu na 2023., dosegnuvši razinu od 507 milijuna eura, dok je rast rashoda od kamata bio niži. Prihodi od kamata porasli su zbog većih kamata na kredite za dva milijuna eura, plasmana bankama također za dva milijuna eura i vrijednosnih papira za milijun eura. Veći rashodi kamata rezultat su povećanja rashoda kamata na oročene depozite klijenata, pojasnili su u PBZ-u. Neto prihod od provizija porastao je za 4,3 posto, uglavnom zbog povećanih prihoda od kartičnog poslovanja.
“Kao rezultat snažne potražnje za kreditima, posebice stanovništva, uz podršku snažnog tržišta rada, visokog rasta dohotka i još uvijek visoke inflacije, krediti i predujmovi klijentima porasli su za značajnih 8,5 posto, na oko devet milijardi eura. Tekući računi i depoziti komitenata porasli su za 3,5 posto, dosegnuvši razinu od 13,6 milijardi eura”, naveo je PBZ u svojim izvješćima. Snažna potražnja za kreditima u 2024. dovela je i do rasta dobiti Erste banke. Prema izvještaju koji obuhvaća rezultate Erste banke bez ovisnih društava, lanjska neto dobit iznosila je 226 milijuna eura ili 3,2 posto više nego u 2023. godini. Neto kamatni prihod povećan za 6,2 posto, na 375 milijuna eura, a neto prihod od naknada i provizija 12,6 posto, na 98 milijuna eura, djelomično kao rezultat jednokratnog učinka integracije segmenta izdavanja kreditnih kartica iz Erste Card Cluba u Erste banku u posljednjem kvartalu 2024.
Ukupna aktiva Erste banke krajem prosinca iznosila je 15,1 milijardi eura, 14 posto više u odnosu na kraj 2023. Ukupni krediti iznosili su 8,6 milijardi eura, 7,8 posto više nego krajem 2023., a ukupni depoziti porasli su 10,8 posto, na 11,9 milijardi eura. Matična austrijska grupacija ostvarila je 3,1 milijardu eura neto dobiti, 4,3 posto više na godišnjoj razini. OTP u Hrvatskoj dio je OTP Banke, najveće mađarske komercijalne banke. Dobit OTP Grupe u 2024. nakon oporezivanja iznosila je više od 2,72 milijarde eura, što je u skladu s godišnjim rastom dobiti od devet posto. Grupa ne objavljuje rezultate po državama u kojima posluje, pa tako ni u Hrvatskoj, ali je objavila kako je udio inozemnih prihoda u ukupnom doprinosu dobiti dosegao 68 posto.
Ukupni prihodi porasli su za 17 posto, uglavnom zahvaljujući povećanju neto kamatnih prihoda za 22 posto, dok su neto naknade i provizije porasle su za 13 posto. Razloge za zadovoljstvo ima i Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) koja je u Hrvatskoj lani ostvarila neto dobit od 90,7 milijuna eura (na razini lokalne Grupe dobit je iznosila 95 milijuna eura). Prema financijskim pokazateljima, RBA je najviše zaradila na kamatama. Neto prihoda od kamata iznosio je 187 milijuna eura (što je rast od 3,3 posto u odnosu na 2023.), a od naknada i provizija 79 milijuna eura, čak 8,2 posto više nego godinu prije.
“Ostvareni rast nekamatnih prihoda nadmašio je povećanje kamatnih prihoda, što upućuje na uspješnost u usvajanju više razine digitalizacije poslovanja koji prati rast prihoda od usluga”, pojasnila je Liana Keserić, predsjednica Uprave RBA.
Od malih banaka svakako treba izdvojiti Addiko Bank ne samo zato što je ostvarila najveću dobit u grupi malih banaka, nego i zato što je dobit iz 2023. godine od 9,2 milijuna eura u 2024. skočila na 38,1 milijun eura. Drugim riječima, Addiko Bank povećala je svoju dobit za više od četiri puta! Kako? Neto bankarski prihod Addika u 2024. porastao je za 8,5 posto u odnosu na godinu ranije, na 101,3 milijun eura, od čega su neto prihodi o kamata iznosili 76,7 milijuna, a od naknada i provizija 24,6 milijuna eura ili čak 17,2 posto. Zajmovi i potraživanja od komintenata rasli su 2,7 posto, na 1,2 milijardi eura, a depoziti za 7,1 posto, na 1,8 milijardi eura. Ukupna imovina banke dosegnula je 2,3 milijarde, što je rast od 6,3 posto u odnosu na 2023. godinu.
“Digitalna transformacija ostaje ključni pokretač našeg uspjeha”, kaže Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Banka, dodajući da je banka fokusirana na potrošačko kreditiranje i financiranje malih i srednjih poduzeća. “Obujam novih potrošačkih kredita dosegnuo je dvoznamenkasti rast”, ističe.
Kreditni rast
Banke su tijekom prošle godine nastavile poboljšavati kvalitetu svoje imovine, što se ogleda u smanjenju kredita kod kojih se kreditni rizik znatno povećao, ali koji još nisu dospjeli u fazu otežanog otplaćivanja, kao i u smanjenju neprihodonosnih kredita (engl. non-performing loans, NPL-ovi). Iako su se ukupni krediti snažno povećali, udjel rizičnih pao je na 11,7 posto ukupnih kredita, a NPL-ova na 2,4 posto, prema HNB-u. Vrijednosti obje vrste kredita (rizičnih i neprihodonosnih) još su, međutim, nepovoljnije od njihovih prosjeka u bankovnom sustavu EU-a, gdje ti udjeli iznose 9,2 posto i 1,9 posto.
U središnjoj banci smanjenje NPL-ova tumače prvenstveno otplatama i reklasifikacijom u prihodonosne kredite, a tek manjim dijelom prodajom potraživanja, što je dugo bila bolna tema, osobito za građane koji su trpili pritisak raznoraznih agencija za naplatu dugova. Tržište prodanih dugova, podsjećamo, krajem 2023. procjenjivalo se na oko 700 milijuna eura i nakon što je zakonskim izmjenama HNB-u od početka 2024. osigurana uloga regulatora bankarskih potraživanja i uvedena obveza licenciranja agencija, pritisak na dužnike postao je nešto slabiji.
Statistika otkriva da su se lani NPL-ovi poduzeća smanjili na 4,5 posto, a građana na 3,7 posto. “Dinamika rješavanja NPL-ova ipak se usporila pa su krediti kućanstvima ostali većinski izvor ukupnih neprihodonosnih kredita u bankovnom sustavu”, kažu u HNB-u.
Generalno gledajući, domaći bankovni sektor u 2024. ostao je visoko profitabilan: prinos na imovinu (engl. return on assets, ROA) iznosio je 1,9 posto, a prinos na kapital (engl. return on equity, ROE) iznosio je 16,4 posto. Najveći pojedinačan doprinos povećanju ukupnih prihoda iz poslovanja dao je neto kamatni prihod. U prvoj polovici 2025. pokazatelji profitabilnosti ostali su na sličnoj razini s kraja 2024. Banke će i ovu godinu završiti s visokim profitima, ali treba pričekati kraj godine da se vidi hoće li (opet) obarati rekorde.
