Hrvatski sport napokon je dočekao sjajne vijesti. Naime, Ministarstvo financija uputilo je u hitnu proceduru dokument koji su službeno zove – Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjena i dopunama Zakona o porezu na dobit, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona. Naime, dopuna zakona odnosi se na 6. točku zakona o financiranju u sportu. Novom dopunom, poduzetnici koji bi ulagali u sport imali bi poreznu olakšicu u iznosu koji ulože u sport.

Naime, dodaje se točka 6 koja glasi: “Za rashode sponzorstava danih pravnim osobama u sustavu sportu čije su aktivnosti usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih sportskih djelatnosti i programa, prema ugovoru o sponzorstvu.” Za očekivati je da bi izmjene Zakona o porezu na dobit trebale stupiti na snagu do kraja godine. Nije pretjerano reći da je to za hrvatski sport od monumentalnog značaja jer će poduzetnici, posebno oni veliki, napokon dobiti model za lakše ulaganje u sport.

“Pojednostavljeno rečeno, za ukupni iznos datog sponzorstva se dodatno smanjuje porezna osnovica, što je dodatni poticaj od 18 posto ili 10 posto na uplaćeni iznos ovisno o tome u kojem je poreznom razredu tvrtka. Ako je netko dao 100 eura i to mu je već otišlo u priznati rashod, za dodatnih 100 eura se na koncu godine smanjuje porezna osnovica. To je točno ono što smo mi predlagali”, objašnjava nam Vedran Šupuković, predsjednik Udruženja sportskih klubova pri HGK i direktor Rukometnog kluba Zagreba, koji je posljednjih godina najaktivniji u iznalaženju rješenja koja bi pomogla sportu.

‘Za ukupni iznos datog sponzorstva dodatno se smanjuje porezna osnovica, što je dodatni poticaj od 18% ili 10% na uplaćeni iznos ovisno o poreznom razredu tvrtke’

Vedran Šupuković

Bez reputacijskog rizika

“Cijeli taj članak 6, stavak 1 izmjena i dopuna zakona je ono što je predložilo Udruženje sportskih klubova. Ono što je dosad već Vlada Republike Hrvatske učinila s programom potpore ekipnim sportovima, s posebnim naglaskom na klubove i što je objavljeno u srpnju, plus ovo… to je nešto što mislim dosad nitko u Hrvatskoj nije napravio. Takav potez, poticaj hrvatskom sportu. Vjerujem da će se nakon ovog sport u nas ozbiljno rehabilitirati”. Uloga privatnog sektora mora biti veća, a da bi zbilja takva i bila, nužno je ispuniti nekoliko preduvjeta.

“Kao prvo, klubovima se mora pomoći da se financijski i rezultatski rehabilitiraju, što je u posljednje vrijeme prepoznala i središnja država i jedinice lokalne samouprave koje imaju tu svijest i dostatan fiskalni kapacitet. Zatim se mora naći način kako u poreznom smislu ta ulaganja učiniti primamljivim, a u sinergiji jednoga i drugoga klubovi neće biti reputacijski rizik poduzetnicima. Tek nakon toga možemo očekivati ulaganja privatnog sektora koja će omogućiti bolju strukturu prihoda, odnosno njegovu diversifikaciju i, općenito, stvaranje prihoda koji omogućuju samoodrživost”, kaže Šupuković. Središnja država je, ističe Šupuković, bitno podigla ulaganja u sport kroz pomoć klubovima putem Hrvatskog olimpijskog odbora i nacionalnih sportskih saveza, čime je pokazala sluh i razumijevanje za problematiku klupskog sporta.

Osim tog dijela, država kao regulator sada aktivno radi i na stvaranju kvalitetnijeg poreznog okvira za ulaganje u sport. Napominjem da je i Grad Zagreb podigao ulaganja u sport, iznimno puno, i na dio koji se odnosi na klubove putem Sportskog saveza Grada Zagreba i Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade, i u tom kontekstu itekako pozdravljam učinke središnje države i jedinica lokalne samouprave na oporavak klupskog sporta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zamašnjak zapošljavanju

Zakonskim prijedlogom koji je u proceduri, zaokružuje se proces koji bi hrvatskom sportu napokon trebao donijeti toliko potrebno održivo financiranje. Jer, valja znati i to da sva sredstva koja klubovi dobiju iz proračuna središnje ili opće države nisu dovoljna da bi se rizik smanjio, a klubovi poslovali bez poteškoća.

Klupski sport dosad je, slažu se upućeni, bio na marginama, iako je industrija sporta kod nas vrlo važna sfera društvenog života koja ima velike učinke i na ukupnu nacionalnu ekonomiju, i na zdravlje nacije.

“Vjerujem da će se nakon ovog sport u nas ozbiljno rehabilitirati”, zaključio je Vedran Šupuković. “Sport to i kao gospodarska grana apsolutno zaslužuje. U industriji sporta izravno je zaposlenih 44.861 te još 22.314 neizravno kroz lance opskrbe, a ukupno se 2015. godine putem sporta stvorilo, izravno i neizravno, 1,39 milijardi eura bruto dodane vrijednosti. Smatram da sport mora dobiti značaj koji mu pripada, a klupski sport je baza svega, i vrhunskog i rekreativnog sporta te općenito sportske kulture i kodeksa koji nadilaze sam sport, već imaju i puno širi društveni značaj. Osim toga, možemo govoriti i o ukupnom broju zaposlenih u sportu, o broju zaposlenih kroz lance opskrbe, utjecaju sporta na ukupnu promidžbu države i na turizam te izravnim i neizravnim učincima industrije sporta na nacionalnu ekonomiju za vrijeme velikih sportskih manifestacija u zemlji i inozemstvu”.

Pogledamo li i širu sliku, sport je itekako važan i na razini Europske unije. Prošle godine u sportskom sektoru diljem Unije bilo je “zaposleno” 1,6 milijuna ljudi, od čega 37 posto u dobi između 15 i 29 godina, podaci su Eurostata. Godine 2023. bilo je više od pet tisuća proizvođača sportske opreme, koji su ostvarili ukupni promet od 8 milijardi eura.