Ovih je dana prvi put s gledišta okoliša prihvaćena cjelokupna trasa nove nizinske pruge, odnosno trase dionica Karlovac – Oštarije/Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani na novoplaniranoj pruzi Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka, izvijestila je HŽ Infrastruktura.

Naime, 16. rujna izdano je Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš za dionicu pruge Skradnik – Krasica – Tijani, dok je istovjetno rješenje za dionicu Karlovac – Oštarije/Skradnik ishođeno 19. svibnja 2025.

Projektna dokumentacija

Također, nastavlja se izrada projektne dokumentacije (idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole) za obje dionice. Za modernizaciju dionice Karlovac – Oštarije/Skradnik 12. kolovoza 2025. potpisan je Ugovor za izradu idejnog projekta i ishođenje lokacijske dozvole. Pružatelji usluge su Granova, ŽPD, BBD – Bridge&Building Design i Mobilita vision, a rok za izradu je do studenoga 2026. Vrijednost ugovora iznosi oko 1,5 milijuna eura.

Za dionicu Skradnik – Krasica – Tijani Ugovor za izradu idejnog projekta za novu dvokolosiječnu željezničku prugu potpisan je u studenome 2024., a rok za izradu je veljača 2026. Pružatelji usluge su Granova, ŽPD, BBD – Bridge&Building Design i Geotehnički studio. Vrijednost tog ugovora iznosi više od tri milijuna eura. Ukupna duljina novoplanirane željezničke pruge od Karlovca od Tijana iznosit će 111 km, od čega 39,1 km otpada na dionicu Karlovac – Oštarije/Skradnik, a 72,2 km na dionicu Skradnik – Krasica – Tijani.

Izgradnjom tih dviju dionica put od Zagreba do Rijeke skratit će se za 56 km. Planirana dvokolosiječna pruga za mješoviti željeznički promet bit će projektirana za brzine do 160 km/h, a na njoj će biti izgrađeno pet novih kolodvora te jedno stajalište.

Dvokolosiječna željeznička pruga između Karlovca i Rijeke u optimističnom scenariju mogla bi biti izgrađena do 2032. godine, a u realnijem do 2036. godine, rekao je nedavno Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.

Važnost pruge

Kršić je na pitanje koja su uska grla u realizaciji željezničkih projekata odgovorio kako su to danas u prvom redu poteškoće s projektiranjem i dugo vrijeme potrebno za ishođenje potrebne dokumentacije za gradnju. Profesori Davor Dujak s Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Borna Debelić s riječkog Pomorskog fakulteta prezentirali su studiju “Ekonomski učinci riječke luke”, prema kojoj bi riječka luka do 2040. godine, prema osnovnom scenariju, mogla imati utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske s oko 2,5 milijarde eura, uz nužnu pretpostavku otvaranja “visoko učinkovite” željezničke pruge Rijeka – Zagreb do 2035.

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Pametna kupnja

Sigurnost postaje važan kriterij pri kupnji električnog SUV-a, a ovaj model ima pet zvjezdica

Taj iznos uključuje prihode koji se ostvaruju iz djelatnosti luke izravno, posredno i inducirano, kroz povećani dohodak zaposlenika i dobavljača, pojašnjavaju. Prema optimističnom scenariju koji pretpostavlja dovršetak dvokolosiječne nizinske pruge Zagreb – Rijeka do 2032. godine, Luka Rijeka bi mogla generirati oko pet puta više ekonomske aktivnosti nego trenutačno, odnosno 3,3 milijarde eura i 8600 radnih mjesta u luci, pratećim djelatnostima i u širem gospodarstvu Primorsko-goranske županije.