Najmanje trećina anketiranih kompanija zaustavila je ili odgodila narudžbe nehrđajućeg čelika kao izravnu posljedicu američkih uvoznih carina koje dosežu i do 50%. Istovremeno, više od polovice njih aktivno preispituje svoje strategije nabave, objavila je u ponedjeljak finska čeličana Outokumpu. Prema izvještaju agencije Reuters, ovi podaci ukazuju na značajne poremećaje na globalnom tržištu.

TRANSAKCIJA

JGL preuzima Medicuspharmu i širi portfelj generičkih lijekova u Hrvatskoj

Previsoke uvozne kvote u Europskoj uniji

Kati ter Horst, predsjednica i izvršna direktorica Outokumpua, izjavila je kako usporavanje globalne potražnje znači da su trenutne uvozne kvote Europske unije previsoke. Ona očekuje da će Europska komisija u listopadu objaviti nove mjere za ograničavanje uvoza čelika od konkurenata kako bi se zaštitili domaći proizvođači.

“Ove mjere zamijenit će postojeće zaštitne mehanizme koji istječu sljedećeg ljeta, a mogle bi stupiti na snagu i kvartal ranije nego što je planirano,” dodala je ter Horst.

Strateške promjene i neizvjesnost na tržištu

Problem je postao očit već u svibnju, kada je trećina poduzeća bila primorana promijeniti dobavljače čelika. Dodatnu nesigurnost za kupce opreme i strojeva stvorilo je kolovoško proširenje američke liste proizvoda koji podliježu carinama na stotine derivata, pojasnila je ter Horst.

U tom kontekstu, Outokumpu se nalazi u jedinstvenoj poziciji jer upravlja jedinim rudnikom kroma u Europi i Sjevernoj Americi. Krom je ključan mineral za proizvodnju nehrđajućeg čelika i, što je važno, izuzet je od američkih carina.

Tvrtka je iskoristila ovu prednost razvojem inovativne legure s niskim emisijama koja sadrži čak 99% kroma, u usporedbi s prethodnih 53%. Ter Horst je najavila planove za značajno povećanje proizvodnje, s trenutnog jednog kilograma na jednu tonu dnevno u nadolazećem pilot postrojenju.

Dugoročni trendovi ostaju pozitivni

Zakonodavci Europske unije trenutno razmatraju uvozne kvote i CBAM mehanizam, koji bi nametnuo troškove na emisije CO2 ugrađene u uvezeni čelik, kao poticaj dekarbonizaciji industrije. Ova inicijativa dolazi u vrijeme kada su projekti “zelenog” čelika diljem Europe odgođeni ili otkazani zbog slabljenja potražnje i visokih troškova energije.

Unatoč trenutnim izazovima, ter Horst je naglasila da dugoročni trendovi za nehrđajući čelik ostaju pozitivni. Kupci ga sve više vide kao održiviji i izdržljiviji materijal od običnog čelika, nadajući se smanjenju godišnjih troškova korozije, koji se na globalnoj razini procjenjuju na 2,5 bilijuna dolara, te ispunjavanju zadanih klimatskih ciljeva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Rastuća izdvajanja za obranu također podupiru ovaj pozitivan trend, zaključila je.