U 2023. godini bojali smo se da će nas umjetna inteligencija sve zamijeniti. Pogotovo su na “samrtnoj” postelji bili kreativci, od fotografa i ilustratora, preko grafičkih dizajnera do pisaca. Danas se, paradoksalno, otvaraju nova radna mjesta zahvaljujući AI-ju. Naime, pokazalo se da umjetna inteligencija i ne zna baš svoj/naš posao kako se mislilo. Pisci popravljaju generičke ChatGPT tekstove koji zvuče kao kopija kopije.
Umjetnici prepravljaju čudne AI ilustracije s izmišljenim elementima. Programeri ispravljaju bugove u aplikacijama koje je AI “napisao” na brzinu. Iza kulisa, sve ono što je trebalo biti automatizirano opet se vraća čovjeku… Ljudi vjeruju ljudima. Vole tehnologiju, ali na kraju, danas ipak vole posao odraditi s čovjekom, popričati s čovjekom… Kad uoče AI sadržaj, dojam o nekom brendu automatski im se srozava.
Brendovi za koje se otkrije da koriste AI i dalje se suočavaju s negativnim reakcijama potrošača. Prošlog mjeseca Guess je izazvao online negodovanje kada je u oglasu objavljenom u časopisu Vogue predstavio AI-generirani model. Nakon nekoliko tuđih istraživanja, i sama sam upitala to hrvatske korisnike u online anketi. Od 600 ispitanika, samo 19 posto nije imalo problem s tim što neka tvrtka koristi AI.
Nedavno objavljeno MIT-ovo istraživanje dodatno je stavilo “sol na rep” AI-rješenjima: 95 posto AI pilot-projekata u kompanijama nema nikakav povrat na ulaganje. Drugim riječima, svi oni “embark”, “deep dive” i “delve” koje AI voli ponavljati u tekstovima ne donose nikakav ROI. AI piše generički i nakon što dvije godine gledamo u gotovo identične tekstove posvuda, čak je i laiku lako detektirati što je napisao stroj – a strojevima ne vjerujemo.
Kada znamo da iza teksta stoji stvarna osoba s imenom, prezimenom i iskustvom, tekst dobiva težinu. To je netko tko je spreman stati iza svojih riječi, a AI nema ni identitet ni odgovornost. Povjerenje u sadržaj usko je vezano uz ljudsku percepciju autentičnosti i odgovornosti. Korištenje AI alata nije rezultiralo nestankom kreativaca, iako se 2023. godine činilo da će se to dogoditi. U početku čak i jest. Ljudi su masovno otpuštali kreativce i mijenjali ih AI-jem. No, sada se događa – VELIKI POVRATAK, i to ne samo u kreativnoj industriji.
I u svijetu programiranja je kaos. Nedavno istraživanje tvrtke Fastly, koja se bavi platformama za isporuku sadržaja, pokazalo je da 95 posto od 800 anketiranih developera troši dodatno vrijeme popravljajući kod koji je napisao AI, pri čemu vrijeme na to troše najviše seniori koji to mogu odraditi. Kako je jedna od najvažnijih stvari u poslu stvaranje povjerenja, dobili smo 2025. godine novi posao – popravljač AI rješenja. Njegov zadatak je da AI rješenje izgleda, zvuči i/li radi kao da ga je napravio čovjek. U svijetu programiranja, konkretno, raste potražnja (a i ponuda) “vibe coding cleanup stručnjaka”.
Iako nema još oglasa za “popravljače AI tekstova”, nije da za njih ne postoji potražnja. Sve je više klijenata koji su platili nekom za izradu sadržaja i koji ni nakon godinu-dvije ne donosi baš nikakve rezultate. Sada traže ljude koji će taj tekst popraviti. Iako zvuči lagano, npr. posao “popravljača AI teksta” često je teži od samog stvaranja.
Kod pisanja konkretno moraš istražiti jesu li sve činjenice točne jer AI nerijetko halucinira (izmišlja podatke). Zatim nakon tog istraživanja moraš unijeti malo humanosti i lokalnih izraza, izbaciti klišeje, izbaciti ono što je AI direktno ukrao od konkurencije da ne ispadneš potpuno bezveze. Ukratko, ima tu jako puno posla. A klijenti, naravno, misle da bi to trebalo biti jeftinije jer je “AI već odradio pola posla”.
