Spor oko zaštićenog statusa basmati riže prijeti dodatnim zaoštravanjem odnosa između Indije i Pakistana, dviju najvećih svjetskih proizvođačica ove cijenjene sorte. Ulog nije samo prestiž i pitanje nacionalnog ponosa, već i izravna financijska korist: pravo na ekskluzivnu uporabu naziva basmati na tržištu Europske unije značilo bi milijunske prihode i bolju pregovaračku poziciju u globalnoj trgovini.

Indija je još 2018. podnijela zahtjev Europskoj komisiji da se basmati prizna kao proizvod isključivo indijskog podrijetla. Time bi New Delhi osigurao zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, slično kao što je to u Europi slučaj s parmezanom ili šampanjcem. Takav status omogućio bi proizvođačima naplatu premije od 200 do 300 dolara po toni, koliko basmati već sada ostvaruje iznad prosječnih sorti riže, piše Financial Times.

Kraj suradnje

Pakistan je, međutim, odlučno reagirao i 2023. podnio vlastitu aplikaciju. Ona uključuje i četiri okruga u pakistanskom dijelu Kašmira, što cijelu stvar čini još osjetljivijom. Naime, priznavanje pakistanske aplikacije moglo bi se interpretirati kao implicitno priznanje teritorijalnog suvereniteta nad tim područjem, što bi izazvalo žestoku reakciju Indije.

Paradoksalno, početkom 2000-ih dvije su zemlje surađivale u obrani basmatija. Zajedno su lobirale protiv američke kompanije RiceTec iz Teksasa, koju su optužile za “biopiratstvo” jer je pokušala patentirati ovu sortu. Čak se razgovaralo o zajedničkoj prijavi u Bruxellesu. No, nakon terorističkih napada u Mumbaiju 2008., odnosi su se naglo pogoršali i suradnja je nestala s dnevnog reda. Otada je basmati postao simbol rivalstva. Indija tvrdi da samo ona ima povijesno pravo na oznaku, dok Pakistan podsjeća kako se riža stoljećima uzgaja i na njegovom teritoriju, osobito u Punjabu, regiji koja je nakon podjele 1947. ostala podijeljena između dviju država.

Spor je posebno nezgodan za EU. S jedne strane, Bruxelles pregovara s Indijom o sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini, koji se priprema već sedam godina i koji bi otvorio golemo tržište od 1,4 milijarde potrošača. Indija u tom kontekstu vrši snažan pritisak da se njezin zahtjev za zaštitu basmatija odobri. S druge strane, ignoriranje pakistanskih interesa značilo bi ozbiljan udarac odnosima s Islamabadom. EK zato zasad igra na vrijeme i paralelno razmatra obje prijave. U službenoj izjavi navodi da je svjesna “osjetljive prirode” postupka te da će odluka biti donesena “s najvećom pažnjom”.

Za Pakistan bi gubitak prava na oznaku basmati bio ozbiljan udarac izvozu. Latif Rice Mills iz Lahorea procjenjuje da bi proizvođači izgubili pristup premium cijenama, što bi im znatno umanjilo konkurentnost. Prema industrijskim podacima, Pakistan godišnje izvozi oko milijun tona basmatija, dok Indija na svjetska tržišta plasira oko četiri milijuna. Ako bi samo Indija imala pravo na taj naziv, pakistanski bi proizvođači svoje žito morali prodavati kao “aromatičnu rižu” ili pod drugim generičkim oznakama, što bi smanjilo prihod i tržišni udio.

EU između dvije vatre

Basmati je mnogo više od poljoprivrednog proizvoda. U oba društva on nosi snažnu kulturnu i identitetsku dimenziju. Riža uzgojena u Punjabu često se naziva i “zlatnim žitom Južne Azije”, a na obiteljskim i državnim svečanostima gotovo da nema stola bez ovog specijaliteta. Upravo zato i male nijanse u pregovorima postaju politički nabojene. U međunarodnoj trgovini oznake zemljopisnog podrijetla sve više dobivaju na značaju jer kupcima jamče autentičnost i podrijetlo. Europa, s bogatom tradicijom takvih proizvoda, sada je stavljena u nezavidnu poziciju arbitra u sporu dviju nuklearnih sila.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Indijski ministar trgovine Piyush Goyal nedavno je poručio da njegova zemlja “intenzivno radi” s EU kako bi finalizirala trgovinski sporazum “koristan za poduzetnike i potrošače s obje strane”. No, dok god je status basmatija neriješen, Bruxellesu će biti teško balansirati između gospodarskih interesa i geopolitičke realnosti.