Obično postoji nekoliko znakova kada državi poglavari namjeravaju ostati na vlasti, ako ne zauvijek, onda barem dovoljno dugo da osiguraju bogatstvo i utjecaj za svoje nasljednike.

Oni potkopavaju sustave kontrole i ravnoteže, manipuliraju slobodom medija, slabe vladavinu prava, potiskuju civilno društvo i odvlače pažnju stanovništva umjetno stvorenim krizama ili polarizirajućim društvenim sukobima.

Tisza vodi u anketama

Ali, sve su te mjere nevidljive. Ako netko traži vizualno bujne znakove osvajanja države, treba pogledati koliko su ekstravagantna kućanstava državnih čelnika. Dvorac Mežihirja Viktora Janukoviča s nojevima i paunovima, palača Vladimira Putina s kasinom i četkama za WC od 700 eura… Iz tog je razloga jedva bilo iznenađujuće vidjeti obiteljsko imanje mađarskog premijera Viktora Orbána u Hatvanpuszti – nekoć skromnu farmu po modelu ere Habsburgovaca – koja je sada transformirana u luksuzno rezidencijalno imanje, s palminim vrtom, fontanama i zebrama.

Od 2010., kada se Orbán vratio na vlast, on i njegova stranka Fidesz postojano su ispunili većinu stavki na popisu izgradnje mafijaške države u Mađarskoj. Čini se da je on u određenom trenutku odlučio da nikada više ne ode s vlasti.

S obzirom na zbunjenu i raspršenu političku oporbu, nesposobnost – ili, bolje rečeno, nespremnost – EU-a da se uhvati u koštac s autokratizacijom Mađarske, što je kršenje njezinih obveza prema EU-u te jeftinu rusku energiju koja je podržavala ekonomski populizam, Orbánov plan činio se besprijekornim. Do nedavno. Meteorski uspon nekadašnjeg člana stranke Fidesz, Pétera Magyara, prije svega kao Orbánova protivnika, označava prvi ozbiljan izazov Fideszova držanja vlasti tijekom mnogih godina. Od početka 2025., Magyarova stranka, Tisza, neprekidno vodi u anketama neovisnog mišljenja za parlamentarne izbore 2026.

Orbánov se režim sada suočava s dilemom. Nakon 15 godina na vlasti, zadržavanje vlasti više nije stvar izbora, već vitalna nužnost. Dopuštanje Tiszi da preuzme vlast značilo bi izlaganje neovisnim istragama o Fideszovu preuzimanju države, što je rizik koji si ni Orbán ni oligarsi oko njega ne mogu priuštiti. S druge strane, Orbánov režim ne može pribjeći izbornoj prijevari na način Kremlja u Rusiji ili Aleksandra Lukašenka u Bjelorusiji. Takav potez mogao bi izazvati društvene prosvjede koji bi mogli svrgnuti Fidesz s vlasti na način koji bi ga ponizio više od izbornog poraza.

Orbán je do sada bio dobar učenik i budućih i etabliranih autokrata. Već 2011. – 2012., koristeći se alatima konkurentskog autoritarizma, parlament pod kontrolom Fidesza usvojio je izborni zakon koji je, između ostalog, preraspodijelio izborne jedinice u korist vladajuće stranke i umjetno napuhao većinu njezinih pobjedničkih kandidata. A 2022. godine, posuđujući primjer Rusije i Azerbajdžana, Orbánov režim pozvao je – prvi put u povijesti bilo koje države članice EU-a – na desetke političara, novinara i aktivista civilnog društva naklonjenih Fideszu, čija je jedina svrha bila uravnotežiti očekivane kritike provedbe parlamentarnih izbora od strane autoritativne misije OESS-a i ODIHR-a.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Međutim, Fidesz bi 2026. mogao potražiti inspiraciju ne u autokracijama, već u susjednoj Rumunjskoj, gdje su vlasti poništile rezultate predsjedničkih izbora krajem 2024. Službeno, poništenje je opravdano navodnim stranim uplitanjem. U stvarnosti, vjerojatniji razlog bio je taj što je “pogrešan” kandidat pobijedio u prvom krugu i bio je spreman pobijediti i u drugom: Călin Georgescu, tvrdi EU-skeptik i teoretičar zavjere, čija je pobjeda mogla gurnuti zemlju u politička previranja s posljedicama koje sežu daleko izvan granica Rumunjske.

Postoje naznake da Orbánov režim možda priprema scenarij za izbore 2026., tijekom kojih bi se tvrdnja o stranom utjecaju mogla koristiti za osporavanje potencijalne pobjede Tisze Pétera Magyara. Ako su rumunjske vlasti tvrdile da su izbori 2024. bili ugroženi nepravilnostima povezanim s ruskim miješanjem, Budimpešta bi jednako lako mogla ukazati na izmišljeno miješanje Kijeva ili Bruxellesa.

Zapravo, Orbán od 2022. godine upozorava na “ukrajinsko miješanje” u unutarnje poslove Mađarske, a posljednjih mjeseci Fideszove protuukrajinske kampanje postale su još žešće. Tvrdnje da predsjednik Volodimir Zelenski kuje zavjeru s Bruxellesom protiv Mađarske postale su rutina. Fidesz sada promovira i narativ da Tisza i sam Magyar surađuju s ukrajinskim obavještajcima.

Narativ dezinformacija

Promicanjem narativa da Magyara podržavaju strane političke snage, Orbánov režim uživa punu podršku Moskve. Dana 13. kolovoza Ruska služba za vanjsku obavještajnu službu (SVR) javno je pojačala propagandu Fidesza, tvrdeći da Ursula von der Leyen “ozbiljno razmatra scenarije za promjenu režima u Budimpešti” i vidi Magyara, “opisanog kao lojalnog globalističkim elitama, glavnim kandidatom za mjesto šefa vlade” u Mađarskoj.

SVR je također u priču uključio Ukrajinu, tvrdeći da se Kijev pridružio von der Leyeninoj “kampanji ‘raspuštanja’ mađarske vlade po nalogu iz Bruxellesa”. Prema toj verziji, Zelenski mora obaviti “prljavi posao” “destabilizacije situacije u Mađarskoj putem ukrajinskih specijalnih službi i dijaspore koja tamo živi”.

Ostaje za vidjeti hoće li Fidesz koristiti taktiku “stranog utjecaja” za manipuliranje nadolazećim parlamentarnim izborima. Ono što je danas jasno, međutim, je da su Budimpešta i Moskva već udružile snage kako bi se usadile u javno mnijenje i narativ dezinformacija: da se EU i Ukrajina udružuju s glavnim Orbánovim političkim suparnikom, Péterom Magyarom, u kampanji protiv Fidesza.

© Project Syndicate 2025.