Inicijativa Jensa Spahna (45, CDU), šefa parlamentarne skupine Unije, da se političkim mjerama pozabavi nejednakom raspodjelom bogatstva u Njemačkoj, ponovno je rasplamsala raspravu o socijalnoj pravdi. Prema pisanju njemačkog Bilda, na njegov istup brzo je reagirao glavni tajnik SPD-a, Tim Klüssendorf (34), koji je za “Rheinische Post” izjavio: “U Njemačkoj imamo ekstremnu nepravdu kada je riječ o raspodjeli imovine.” No, je li to doista tako?

NEMIRNO DOBA

Europa se naoružava, a hrvatska vojna industrija pojačava svoju prisutnost na međunarodnim tržištima

Podaci otkrivaju složenu sliku: dok su razlike u prihodima u međunarodnoj usporedbi relativno umjerene, kod raspodjele imovine zjapi ogroman jaz.

Prihodi: Njemačka u međunarodnom prosjeku

Jedan od ključnih pokazatelja za mjerenje nejednakosti je takozvani Ginijev koeficijent. On mjeri koliko su prihodi u jednom društvu nejednako raspoređeni na ljestvici od 0 (potpuna jednakost: svi imaju isti prihod) do 100 (maksimalna nejednakost: jedna osoba prima cjelokupan prihod, a svi ostali ništa).

Prema najnovijim podacima, Ginijev koeficijent za raspoloživi dohodak u Njemačkoj iznosi oko 32. To Njemačku svrstava u međunarodni prosjek, što znači da su prihodi relativno ravnomjerno raspoređeni. Važno je napomenuti da se ovaj koeficijent odnosi na raspoloživi dohodak kućanstava, dakle nakon odbitka poreza i doprinosa te uzimajući u obzir državne transfere poput dječjeg doplatka ili naknade za stanovanje.

“Ovo jasno pokazuje da država značajno smanjuje razlike u prihodima preraspodjelom od vrha prema dnu”, objašnjava Ulrich Kater (57), glavni ekonomist DekaBanke. Prema njegovim riječima, unatoč ponekad velikim razlikama u plaćama, država se brine da raspoloživi dohoci kućanstava na kraju budu relativno uravnoteženi u međunarodnoj usporedbi.

Imovina: Duboki jaz između najbogatijih i ostatka

Situacija je, međutim, potpuno drugačija kada se pogleda imovina. Tu su razlike drastično veće.

Ginijev koeficijent za neto imovinu u Njemačkoj iznosi oko 68, što je znatno više nego kod prihoda. Posljedica toga je da relativno mali dio stanovništva posjeduje ogroman dio ukupnog bogatstva.

Konkretno, najbogatijih deset posto kućanstava posjeduje više od polovice cjelokupne imovine u Njemačkoj. S druge strane, donja polovica stanovništva zajedno drži manje od pet posto ukupnog bogatstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Koji su uzroci tolike nejednakosti?

Niska stopa vlasništva nad nekretninama: Jedan od glavnih razloga je niska stopa vlasništva nad nekretninama. Samo oko 44 posto Nijemaca živi u vlastitoj kući ili stanu. U zemljama poput Španjolske ili Italije taj postotak prelazi 70 posto. “Budući da su nekretnine u mnogim zemljama najvažniji oblik stvaranja bogatstva, u Njemačkoj se na taj način stvara manje imovine”, ističe Kater.

Uloga nasljedstva i darova: Bogatstvo u Njemačkoj često ostaje unutar istih obitelji i prenosi se s generacije na generaciju. To je posebno vidljivo kod obiteljskih tvrtki, koje čine značajan dio privatne imovine. Za njih se u slučaju nasljeđivanja ponekad ne plaća porez. Razlog leži u zaštiti radnih mjesta; nasljednici velikih tvrtki (vrijednosti preko 26 milijuna eura) mogu zatražiti porezno oslobođenje i do 100 posto kako ne bi morali prodavati udjele tvrtke da bi platili porez na nasljedstvo.

Ulrich Kater upozorava na opasnosti ishitrenih rješenja: “Tko god pokuša riješiti ovaj problem nužnom reformom poreza na nasljedstvo ili imovinu, a pritom prisili srednje poduzetnike da prodaju udjele samo kako bi podmirili porez, ugrožava kralježnicu našeg gospodarstva.”