Gotovo istovremeno dok je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavljivala otključavanje do 800 milijardi eura ulaganja u obranu u okviru programa Readiness 2030 te operativni program SAFE s još 150 milijardi eura za zajedničku obranu, dvije domaće kompanije, DOK-ING i Đuro Đaković Specijalna vozila, izvijestile se o sklapanju novih međunarodnih ugovora. DOK-ING i korejski LIG Nex1 u Seulu su potpisali Memorandum o razumijevanju za razvoj nove generacije besposadnih kopnenih sustava, dok su iz Đuro Đaković Specijalna objavili sklapanje memoranduma s njemačkim KNDS Deutschland i formalizaciju suradnje na održavanju borbenih oklopnih vozila, primarno tenkova Leopard.

“Radi se o tome da su zemlje iskazale svoj interes za financiranje u okviru EU programa. Hrvatska je iskazala interes za 1,8 milijardi eura, a DOK-ING i Orqa su navedeni u prioritetima financiranja, prije svega u razvoju i proizvodnju dronova, robotskih sustava, protuzračne obrane…”, kratko nam je prokomentirao Goran Pešić, predsjednik Uprave DOK-ING Sigurnost i obrana, ulaganja u obranu o kojima je govorila Ursula von der Leyen.

Hrvatska vojna industrija već nekoliko godina pojačava svoju prisutnost na međunarodnim tržištima. Samo lani Hrvatska je povećala izvoz oružja i ostale vojne oprema čak za 20 posto. Vrijednost hrvatskog izvoza oružja u 2024., prema službenom godišnjem izvješću Ministarstva gospodarstva, dosegnula je 167 milijuna eura. Usporedbe radi, 2019. godine hrvatski izvoz oružja bio je težak tek 66 milijuna eura, a od te godine do kraja 2023. ukupni izvoz iznosio je 619,9 milijuna eura. Rekordnu vrijednost izvoza oružja, 152,7 milijuna eura, Hrvatska je ostvarila 2022., da bi vrijednost izvezenog oružja u 2023. pala na 139,4 milijuna eura, prema podacima Ministarstva gospodarstva.

Izvozom dominira proizvodnja pištolja, pušaka i streljiva, s glavnim tržištima kao što su SAD, Poljska, Irak, Ukrajina i Jordan. Osim pištolja, Hrvatska proizvodi i jurišne puške (HS Produkt), raketne bacače i lansere granata (Madlerd). DOK-ING je od ranije poznat po proizvodnji strojeva za razminiranje, tu je i Đuro Đaković s obnovom i modernizacijom oklopnih borbenih vozila i tenkova. Osim samog oružja proizvodi se i vojna oprema kao što su šatori i cerade (Belina), tjelesni oklopi (Croshield), šljemovi (Šestan-Busch), taktički vojni radio (Takrad) i ostalo.

Ugovor s Bayrakom

Ukrajinski rat fokus je prebacio na dronove, i u obrambenom smislu i financiranju rasta i razvoja proizvodnje suvremenih letjelica. Kako je najavila Von der Leyen, “Eastern Flank Watch” (nadzor istočnog krila) satelitskim izviđanjem u stvarnom vremenu i “zid dronova” na sjeveroistočnim granicama, otvara vrata jačanju potrošnje u segmentima senzora, komunikaciji, obrambenih dronova i kibernetičke sigurnosti.

U tom segmentu Hrvatska ima globalnog lidera (osječku Orqu), ali DOK-ING ubrzano zauzima sve veći dio kolača. Pažljiviji promatrači primijetili su da je DOK-ING u lipnju ove godine promijenio i svoj unutarnji ustroj osnovavaši tri specijalizirana društva, između ostalog za sigurnost i obranu. Fokus je na razvoju besposadnih modularnih platformi koje nude širok spektar primjene, uključujući obrambene i borbene sustave, objavili su tada iz kompanije. DOK-ING s Orqom razvija tehnologije manned-unmanned teaming (MUM-T) za dvojne namjene, integrirajući besposadne kopnene sustave DOK-ING-a s besposadnim zračnim sustavima Orqa. DOK-ING je također prije nekoliko mjeseci potpisao sporazum o osnivanju zajedničke tvrtke s vodećim europskim proizvođačem naoružanja i vojne opreme Rheinmetallom, kojoj je cilj postati tržišni lider u sektoru besposadnih borbenih i neborbenih sustava.

Orqa je pak početkom studenog prošle godine potpisala ugovor s Bayrakom, turskom kompanijom koja proizvodi poznate vojne dronove Bayraktar. Planovi su da ubuduće popularni model drona Bayraktar TB2 bude opremljen i manjim dronovima hrvatske proizvodnje. Osječki startup također planira pokretanje proizvodnje u SAD-u do kraja 2025. godine, a fokusirani su i na širenje po Europi, naročito Njemačkoj. Osječka tvrtka, koja se proslavila proizvodnjom videonaočala za upravljanje dronovima, prije nekoliko godina napravila je zaokret iz civilnog sektora prema vojnom, a poslovanje im je uglavnom orijentirano na izvoz – prihodi sa vanjskih tržišta čine oko 98 posto ukupnih prihoda. Lani im je neto dobit iznosila oko 2,45 milijuna eura, što je rast od oko 242 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Koristi za dio sektora

Iako se iznos za ulaganja u obranu kojeg je čelnica Europske komisije prošlog tjedna stavila na stol, radi se tek o neznatnom dijelu europskog BDP-a. Vojna potrošnja u eurozoni činila je 1,8 posto BDP-a u 2024., a analitičari Goldman Sachs Researcha očekuju da će porasti na 2,4 posto do 2027. godine. Njihova osnovna pretpostavka je da će EU postupno povećati svoje godišnje vojno-obrambeno trošenje za oko 80 milijardi eura do 2027. godine, što je otprilike 0,5 posto BDP-a. Da bi se dostigao cilj od 2,5 posto BDP-a za obranu, eurozona mora povećati trošenje za dodatnih 0,6 posto BDP-a godišnje. Prognoza se temelji na pretpostavci da se uvoz vojnih opskrba postupno smanjuje (i zamjenjuje domaćim proizvodima) i da se veća potrošnja u početku usmjerava na opremu i infrastrukturu.

vrhunski meni

Gurmanski izlazak za dvoje više ne mora stajati bogatstvo

promo

Poduzetnicima ne treba uvijek veliki kombi. Važnije je koliko prostora stvarno mogu iskoristiti

“Europa bi mogla imati koristi od povećanog vojno-obrambenog trošenja, iako pozitivan učinak može biti ograničen na mali broj sektora. Ako se sredstva usmjeravaju prema domaćoj proizvodnji, tehnološkom razvoju i proširenju lanca snabdijevanja, ekonomske koristi mogu biti značajne”, ističu analitičari Allianza. Dodaju da bi najveće koristi, osim proizvođača vojne opreme i tehnologija, mogle imati građevinska industrija, s velikim alociranim iznosima za modernizaciju transportne, energetske i digitalne infrastrukture. U energetskom sektoru naglasak je na obnovljivim izvorima energije i modernizaciji elektroenergetskih mreža. Od ostalih sektora koji će, po svemu sudeći, doživjeti povećanju potražnju su sektori metala i kemikalija, industrije poluvodiča i kibernetičke sigurnosti.