Hrvatski geotermalni potencijali proteklih su mjeseci dobili niz potvrda. Hrvatska, a posebno njezin podravski bazen, leži na velikom geotermalnom bazenu koji je gotovo neiscrpan potencijal za proizvodnju obnovljive energije, ali problemi su u izostanku natječaja za dodjelu premija i preskromna predviđena ukupna instalirana snaga budućih elektrana, kažu upućeni stručnjaci.

Svemu treba dodati kako planove priječi studija izvodljivosti zbog toga što Ministarstvo gospodarstva još od 2021. godine nije raspisalo natječaj za dodjelu premija. Bez njega investitoru je nemoguće izračunati koliki bi bio povrat investicije. Drugi problem vezan za investiranje u geotermalne elektrane je činjenica da je u sklopu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine predviđeno minimalno 68 megavata instalirane snage iz geotermalnih izvora. Čini se, naime, da su potencijali daleko veći. Ipak, nešto se kreće, barem kad je o istražnim bušotinama riječ…

U Babinoj Gredi ovih je dana službeno obilježen početak bušenja na lokaciji buduće geotermalne elektrane tvrtke ENNA Geo. Naime, ENNA Geo kroz projektnu tvrtku Geo Power Babina Greda razvija projekt geotermalne elektrane za proizvodnju električne energije u Babinoj Gredi, priključne snage 15 MWe. Na istražnom polju geotermalne vode u Babinoj Gredi započela je izrada istražne bušotine.

Plan je kroz idućih 110 dana izraditi geotermalnu bušotinu do čak 3850 metara dubine te provesti proizvodno testiranje s očekivanim protokom geotermalne vode od 110 litara u sekundi te temperaturom od 170 Celzijevih stupnjeva. Vrijednost ulaganja u ovu istražnu bušotinu iznosi 11 milijuna eura. U Babinoj Gredi u planu je izrada još tri bušotine te gradnja geotermalne elektrane, a ukupna planirana vrijednost investicije je 100 milijuna eura.

Najviše vraćaju zajednici

“Proces izrade bušotine je vrlo zahtjevan i skup. Rizici su veliki i vrlo je malo investitora koji su ih spremni nositi i koji su sposobni realizirati takve projekte”, istaknula je Ivana Meašić, direktorica tvrtke ENNA GEO.

Iz Vukovarsko-srijemske županije, Enni koja financira ovaj projekt poželjeli su sreću u potvrđivanju iskoristivosti ležišta, dok je državni tajnik Vedran Špehar ovakve projekte proizvodnje energije iz obnovljivih izvora nazvao imperativom za RH, osobito posljednjih nekoliko godina. Josip Krnić, načelnik općine Babina Greda istaknuo je kako općina već 30 godina sanja ovu investiciju koja se napokon ostvaruje.

Prema trenutnim saznanjima, u Babinoj Gredi postoje dva ležišta geotermalne vode te postoji potencijal za komercijalnu proizvodnju električne energije i korištenje preostale toplinske energije za industrijske pogone i stakleničku proizvodnju voća i povrća. Geotermalne elektrane najviše od svih obnovljivih izvora vraćaju lokalnoj zajednici jer otvaraju nova radna mjesta, a investitori su dužni dio prihoda vratiti općini, županiji i državi. Za svoj rad zauzimaju vrlo malu površinu; primjerice geotermalna elektrana u odnosu na solarnu elektranu iste priključne snage zauzima deset puta manju površinu.

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

Pritom geotermalne elektrane ne zagađuju okoliš i ne proizvode otpad koji bi trebalo zbrinjavati. Istodobno, donose niz prednosti za stabilnost elektroenergetskog sustava s obzirom da proizvode energiju gotovo bez prestanka (danju i noću), proizvodnja im ne ovisi o vremenskim uvjetima (sunce, vjetar) te imaju veliku fleksibilnost jer mogu spuštati i dizati proizvodnju električne energije sa 100 na 30 posto kapaciteta, čime mogu doprinijeti uravnoteženju elektroenergetskog sustava.

Slijede Vinkovci i Zaprešić

Agencija za ugljikovodike priopćila je u srijedu da je na istražnoj bušotini kod Osijeka dokazan geotermalni potencijal te je utvrđena temperatura vode veća od 100 Celzijevih stupnjeva, a procijenjena toplinska snaga iznosi gotovo pet megavata.

Radove izvode Crosco – naftni servisi, član Ina Grupe. Vrijednost investicije u istražne aktivnosti u Osijeku premašuje osam milijuna eura, a projekt se provodi uz financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Rezultati, ističe se u priopćenju, potvrđuju da Osijek raspolaže značajnim geotermalnim resursima, s potencijalom za primjenu u toplinarstvu, poljoprivredi te širem gospodarskom razvoju područja.

To je drugi uspješni završetak istražnih aktivnosti u sklopu projekta “Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja”, nakon što je krajem lipnja ove godine potvrđen geotermalni potencijal u Velikoj Gorici. Preliminarni istražni prostori oba grada jasno potvrđuju da Hrvatska raspolaže raznolikom i vrijednom geotermalnom energijom koja može pridonijeti energetskoj tranziciji, potaknuti regionalni razvoj i ojačati energetsku neovisnost, poručuju iz AZU-a. Nakon Osijeka i Velike Gorice istražne se aktivnosti nastavljaju u Vinkovcima i Zaprešiću.