Proizvođači energije iz fotonaponskih elektrana uskoro mogu očekivati 50 milijuna eura vrijedan natječaj za ulaganja u baterijske sustave, odnosno projekte uspostave postrojenja za skladištenje vlastite proizvodnje električne energije. Bespovratnu potporu čiji će se iznos kretati od 60 tisuća do 1,5 milijuna eura država financira iz NPOO-a.

Prema uputama koje je Ministarstvo gospodarstva objavilo u javnom savjetovanju (koje je nedavno zatvoreno) sufinanciranje će moći dobiti oni čija je solarna elektrana u funkciji, kao i oni koji je planiraju graditi. Također, potpora je dostupna mikro, malim, srednjim i velikim poduzetnicima koji energiju iz solara proizvode za vlastite potreba, kao i onima koji je proizvode za tržište.

Kritike natječaja

Poziv kojim se predviđa povećanje kapaciteta baterijskih sustava i skladištenja energije diljem Hrvatske trebao bi osigurati stabilizaciju, rasterećenje i harmonizaciju elektroenergetskog sustava jer je energija proizvedena iz solara nestabilan izvor kojoj se razdoblja vršne proizvodnje često ne podudaraju s potrebama na tržištu. To bi se trebalo promijeniti ovim pozivom kojim se predviđa ugradnja najmanje 60 MWh kapaciteta baterijskih sustava do sredine 2026., stoji u dokumentaciji objavljenoj u javnom savjetovanju.

Međutim, na uvjete i kriterije poziva koji će biti raspisan u modalitetu trajnog poziva (tzv. najbrži prst) interesna udruženja i poduzetnici imaju više primjedbi. Iz Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) te Udruženja energetike Hrvatske gospodarske komore (HGK) kroz javno savjetovanje upozoravaju da je pogrešno što je poziv ograničen isključivo na skladištenje energije koja je proizvedena iz sunčanim elektranama te pozivaju da se to ispravi.

“Takvo ograničenje predstavlja nepravednu diskriminaciju prema drugim obnovljivim izvorima energije”, navode iz OIEH-a iz kojeg predlažu da se prihvatljivost projekata proširi na sva postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Iz Udruženja energetike HGK-a navode da državna potpora mora biti proporcionalna, transparentna i nediskriminirajuća.

“Ako program pogoduje jednoj tehnologiji bez opravdanja, a isključuje druge, može se tumačiti kao nedopušteno ograničavanje tržišta”, ističu podsjećajući da u izmjenama Programa NPOO-a kojima je osiguran dodatan novac te tako omogućene državne potpore za ulaganja u baterijske sustave, “Hrvatska nije dokazala da za ovo ograničenje postoji opravdani javni interes i da za druge tehnologije postoje druge dostupne sheme potpora za ostale OIE tehnologije s BESS (sustav za pohranu energije iz baterija, op.a)”.

Iz HGK-a upozoravaju i na nerealne rokove provedbe poziva. “Upute propisuju da projekt ne smije započeti prije predaje prijave i mora završiti najkasnije do 30. lipnja 2026., pri čemu je najraniji početak dodatno ograničen na 8. kolovoza 2025. Istodobno su predviđeni rokovi: postupak dodjele do 90 kalendarskih dana, rok mirovanja do 50 radnih dana, a potom i do 30 dana za ugovaranje.

Ishođenje lokacijske i građevinske dozvole za BESS zahtjeva minimalno 90 dana. Zbrojem ovih rokova operativni prozor za nabavu, isporuku, ugradnju, mrežne suglasnosti i probni rad baterijskih sustava svodi se na vrlo kratak period, što značajno povećava rizik neizvedivosti i za prijavitelje i za ostvarenje ciljeva NPOO”, upozoravaju predlažući da se rokovi provedbe projekata produže do kraja 2026.

konferencija

Confidence in Change: Ako svi imaju istu tehnologiju, zašto neke tvrtke postižu više?

najvažnija uloga

Mali kaić s velikom misijom

Zakinuti mali projekti

Više komentara u javnom savjetovanju ukazuje na neusklađenost dokumenta u određivanju minimalnog kapaciteta baterijskog postrojenja jer se na više mjesta pojavljuju različiti iznosi (500 kWh i 1000 kWh), a upozorava se i na kriteriji prema kojem minimalna priključna snaga postrojenja mora biti 500 kWh.

Udruženje energetike HGK-a kroz javno savjetovanje predlaže da se ne ograničava minimalna priključna snaga jer bi takav kriterij onemogućio ugradnju baterijskih sustava kod velikog broja postojećih sunčanih elektrana. Odgovor Ministarstva gospodarstva na sve prigovore bit će poznat 8. rujna.