Tržište rada i dalje je u znaku rastućih pokazatelja zaposlenosti i razine plaća, ali nešto sporijim tempom nego u protekle dvije godine. Prosječne neto i bruto plaće zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj od početka pretprošle godine pa do veljače ove godine rasle su po dvoznamenkastim stopama.

Posljednjih mjeseci stope rasta nešto su sporije, a prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u isplatama za lipanj godišnji rast neto plaća usporio je na 9,8 posto nominalno odnosno 5,9 posto realno kod neto plaće, a u bruto iskazu na nominalnih +10,4 i realnih +6,5 posto.

Lipanjska prosječna plaća iznosila je 1444 eura neto, što ispada sedam eura manje nego za svibanj, ali to smanjenje je rezultat pet posto manjeg broja plaćenih sati rada. Naime, gledano po satu na mjesečnoj razini je isplaćena 4,2 posto veća plaća, a u odnosu na lanjski lipanj 5,1 posto viša.

U prvoj polovici godine prosjek neto plaće bio je 1432 eura, čime je u odnosu na isto razdoblje prošle godine nominalno povećan za 10,4, a prilagođeno za inflaciju za 6,7 posto.

Medijalna plaća 1233 eura

Međutim, prosječnu plaću ili višu od nje ima manji dio ukupno zaposlenih u pravnim osobama (nešto više od trećine), pa je u pogledu broja zaposlenih reprezentativniji podatak o medijalnoj plaći, a ona pokazuje da je polovici zaposlenih za lipanj isplaćeno do 1233 eura, dok je drugih 50 posto imalo više od tog iznosa. Ostaje primijetiti da je u godišnjim usporedbama medijalna plaća porasla nešto više od prosječne, za što dio objašnjenja leži u povećanju propisane minimalne plaće za 2025.

Isto tako, zamjetno je da su lipanjske plaće u prosjeku oplemenjene većim iznosima neoporezivih primitaka povrh samih plaća nego u svibnju. Neoporezive isplate u prosjeku su iznosile 213 eura ili gotovo dvostruko više nego mjesec prije (po primatelju među onima kojima su isplaćene iznosile su prosječnih 263 eura naspram 177 eura za svibanj).

Godišnjim stopama nominalnog rasta prosječne plaće u lipnju su prednjačile djelatnosti opskrbe električnom energijom i plinom (gotovo 20 posto) te opskrbe vodom i gospodarenja otpadom (+16,7%), a iznadprosječne stope, od nešto manje od 13 posto, bilježe i prijevoz i skladištenje te prerađivačka industrija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Istodobno, prerađivački sektor je u pogledu zaposlenosti jedna od kategorija u kojima je u godišnjim usporedbama zaposlenost danas niža nego prije godinu dana. Broj zaposlenih u njoj na kraju prošlog mjeseca na godišnjoj je razini pao za 2,3 posto, a među i dalje malobrojnijim djelatnostima koje u srpnju bilježe godišnji pad su npr. i poslovanje nekretninama (-2,3%) te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (-3,3%).

Prema DZS-u, krajem srpnja u Hrvatskoj je bilo 1,77 milijuna ukupno zaposlenih, što je s obzirom na uobičajenu sezonalnost više nego u lipnju, i to za 1,1 posto. No, usporedbe s istim mjesecom prošle godine potvrđuju ovogodišnje usporavanje dinamike rasta zaposlenosti; ukupno zaposlenih je koncem srpnja bilo samo 0,3 posto više.

Usto, kad se promatraju zaposleni u pravnim osobama, njihov je broj na kraju prošlog mjeseca gotovo istovjetan onome prije godinu dana – 1,51 milijun. Prosječno je, pak, u prvih sedam mjeseci ukupno zaposlenih ove godine bilo za 1,2 posto više, a u pravnim osobama za jedan posto. Nešto više, naime, u tom je razdoblju rasla zaposlenost u obrtu i slobodnim profesijama.

Pokretači rasta zapošljavanja

Rastu zaposlenosti (i) ove godine ponajprije pridonose uslužne djelatnosti i građevinarstvo te rast zapošljavanja u nekoliko blokova djelatnosti koje se velikim dijelom odnose na javni sektor. Tako je, primjerice, u prvom polugodištu u djelatnostima obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi broj zaposlenih bio veći za gotovo 14 tisuća osoba, čime su ukupnom povećanju pridonijeli više od četvrtine.

“Tržište rada nastavit će bilježiti rast zaposlenosti u 2025., ali usporenijom dinamikom, oko dva posto, uz zadržavanje stope registrirane nezaposlenosti blizu rekordno niskih razina”, u osvrtu na tržište rada istaknula je analitičarka Raiffeisen banke Elizabeta Sabolek Resanović. Kratkoročni signali s tržišta rada poput OVI indeksa (Online vacancy index) Ekonomskog instituta ipak ukazuju na skromniju potražnju za radom, a to potkrjepljuje i statistika MUP-a o dozvolama za rad i boravak stranaca kojih je ove godine manje nego lani. S druge strane, kaže ta ekonomistica, broj umirovljenika koji se vraćaju na tržište rada polako, ali postojano raste; procjenjuje se da su krajem lipnja oni zajedno sa stranim radnicima činili više od 10 posto zaposlenih osoba.