U Hrvatskoj su klađenja i igre na sreću omiljen “sport” prilično velikog broja ljudi. Mnogi se pritom i dalje koriste gotovinom, ali u skladu s općim trendom rasta bezgotovinskih transakcija, napose kod onih koje se obavljaju na daljinu, i u tim “zanimacijama” sve se više poseže za plaćanjima iz fotelje i/li s mobitela.

Klađenja i igre na sreću uvjerljivo su najzastupljenija zona kad su posrijedi online plaćanja: na taj je način prošle godine obavljeno više od 10,3 milijuna transakcija s vrijednošću većom od pola milijarde eura ili, preciznije, 528 milijuna.

Spomenuti podaci jedan su od nalaza koje pruža najnoviji godišnji pregled Hrvatske narodne banke o platnim karticama i kartičnim transakcijama. Izdanje za 2024. prvi put, naime, nudi i sektorsku sliku, odnosno strukturu prema tzv. kodnim listama trgovaca i/li pružatelja usluga.

Za trećinu više ‘daljinskih’

Uz ostalo, ona pokazuje i razmjere potrošačkih navika u još jednoj niši s naglašenim trendom online kanala prodaje/plaćanja, a to je rastuća popularnost online naručivanja hrane. Takvih je transakcija prošle godine s raznim ugostiteljskim objektima i restoranima obavljeno više od 5,7 milijuna, a vrijednost tih isporuka premašila je 103,5 milijuna eura. Kategorija restorana inače je visoko zastupljena i u kartičnim plaćanjima na fizičkim lokacijama. Istodobno, putem ugostiteljskih POS terminala lani je obavljeno 20,5 milijuna platnih transakcija iznosa većeg od 514 milijuna eura.

Kad je riječ o kartičnim transakcijama zadanima s udaljenosti, kategoriju klađenja i igara na sreću vrijednošću slijede telekomunikacijske usluge s 3,5 milijuna online plaćanja vrijednih 141 milijun eura, a više od sto milijuna eura iznosila su i ona za usluge povezane s mjenjačnicama i putničkim čekovima (134 milijuna eura). Prema HNB-ovim podacima, razmjerno raširen je online segment i u trgovini elektronikom te trgovinom namještajem i opremom za dom (s po nešto više od 85 milijuna eura vrijednosti online plaćanja).

U analizi se navodi da je od ukupnog broja nacionalnih i međunarodnih kartičnih platnih transakcija 104,7 milijuna transakcija u vrijednosti od 5,45 milijarda eura lani inicirano kanalom s udaljenosti (online kartična plaćanja). S druge strane, 639 milijuna transakcija ukupne vrijednosti 17,6 milijardi eura provedeno je uz fizičku prisutnost korisnika na prodajnom mjestu, najčešće putem POS uređaja. U usporedbi s 2023. broj online zadanih platnih transakcija ukupno je porastao za 30 posto, a njihova vrijednost za 34 posto. Istodobno, kod plaćanja uz fizičku prisutnost rast je osjetno sporiji: devet posto u broju i 15 posto u vrijednosti.

Neovisno o načinu zadavanja kartičnih transakcija (na fizičkom mjestu ili na daljinu) hrvatski potrošači najčešće upotrebljavaju platne kartice u supermarketima, na benzinskim postajama i u trgovinama odjećom, ističu analitičari HNB-a. Supermarketi i trgovine prehrambenim proizvodima okosnica su svakodnevnoga kartičnog plaćanja u zemlji, a prošle godine na tim prodajnim mjestima (uz fizičku prisutnost) karticama je plaćena roba vrijedna 4,4 milijarde eura, i to kroz više od 223 milijuna transakcija. Na benzinskim postajama tako je namireno gotovo 1,8 milijarda eura potrošnje, a u kategoriji trgovina odjećom “za cijelu obitelj” 751 milijuna.

Bez straha

Zašto pacijenti zbog zubara putuju u Hrvatsku? Ovaj domaći dentalni centar uz terapiju osigurava i smještaj

Kartično plaćanje

Što kupci danas podrazumijevaju, a dio poduzetnika još uvijek propušta?

Rast međunarodnih plaćanja

Inače, gotovo svaki građanin posjeduje dvije kartice ili više njih. Lani je njihov ukupan broj porastao za nešto više od dva posto, a od ukupno 8,7 milijuna gotovo 8,2 milijuna se odnosi na potrošače. Unatoč stalnom rastu udjela kartično plaćenih transakcija, otprilike tri od četiri fiskalizirana računa u Hrvatskoj i dalje su plaćena gotovinom, ali s obzirom na recentne trendove u HNB-u očekuju da bi udio broja računa plaćenih karticom uskoro mogao premašiti trećinu.

Kad je riječ o trendovima, broj kartičnih transakcija u svrhu podizanja gotovine lani je ostao gotovo istovjetan onom iz prethodne godine, ali korisnici u prosjeku podižu veće iznose, u prilog čemu govori 14 posto veći ukupan iznos. Isto tako, broj međunarodnih platnih transakcija lani se povećao za 32 posto, a njihova vrijednost za 37 posto.