Vodeći njemački dužnosnici, ali i analitičari strahovali su od najgoreg scenarija koji dolazi s Trumpovim drugim mandatom. Prošla njemačka administracija još je tijekom američke predizborne kampanje dala naslutiti ili otvoreno izjavila da bi radije vidjeli Kamalu Harris iz redova američkih demokrata u Bijeloj kući. S jednom iznimkom: desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) radovala se Trumpu.
Krenulo je loše
Napetosti u transatlantskim odnosima dodatno je zaoštrila kontroverzna procjena njemačkog veleposlanika u SAD-u Andreasa Michaelisa. Izvješće namijenjeno bivšoj ministrici vanjskih poslova Annaleni Baerbock procurilo je u medije i sadrži oštru kritiku na račun Trumpa. U izvješću se navodi da Trump provodi “agendu maksimalnog narušavanja” odnosa. Demokratski temelji i američki sustav podjele vlasti su, kako se nadalje navodi, u velikoj mjeri oslabljeni dolaskom Trumpa u Bijelu kuću. Ovaj stav dolazi od čovjeka koji je trebao predstavljati njemačku vladu na Trumpovoj inauguraciji…
Friedrich Merz opisao je ovo izvješće kao katastrofu za njemačko-američke odnose. Dok je bivši kancelar Olaf Scholz u početku zauzeo konfrontacijski stav prema Trumpu i, primjerice, oštro kritizirao Trumpove pretenzije na Grenland, Friedrich Merz pokazao je fleksibilniji pristup problematici zvanoj Trump od samog početka. Merz želi Trumpu pristupiti “kao ravnopravan partner” i naglašava važnost udruživanja europskih interesa.
No, priča se nije nastavila tako loše po Nijemce. Nedavni Merzov posjet Washingtonu ocijenjen je kao pun pogodak. Čini se da je posjet postavio dobre temelje za odnose između dvojice lidera. Trump je pohvalio Merza, rekavši da mu se sviđa kako govori engleski i da je, iako “težak,” “vrlo dobar čovjek za suradnju”. Nakon sastanka, Merz je u objavi na društvenim mrežama izrazio zadovoljstvo, rekavši da je atmosfera bila “zaista dobra” i da imaju mnogo toga zajedničkog.
“Vraćam se s osjećajem da se možemo čuti telefonom u bilo kojem trenutku”, rekao je, prema pisanju CNBC-a. I novi susret uživo mogao bi uslijediti ubrzo: Merz je za njemačke medije rekao da se već planira Trumpovo putovanje u Berlin. No, sjena američkih carina ponajprije se nadvila nad njemačku ekonomiju. Razlog je jasan – automobilska industrija. Ne tako davno, Trump je otvoreno izjavljivao kako mu smeta toliko puno njemačkih automobila na američkim cestama. I taj je problem odlučio “riješiti”.
Novim dogovorom Europske unije i Washingtona uvedene su carine od 15 posto. Na automobile iz Europe od travnja se plaća 27,5 posto carina. Američke carine na europske automobile bile su donedavno 2,5 posto. SAD je prošle godine bio najveće izvozno tržište za njemačka vozila (13,1 posto), iako velik broj njemačkih tvrtki ima tvornice s druge strane Atlantika, gdje proizvode automobile za to tržište.
Tri najveća njemačka proizvođača automobila ove će godine izgubiti više od deset milijardi eura svojih novčanih tokova jer američki carinski troškovi dodatno opterećuju industriju koja se već bori sa slabim obimom prodaje i priljevom kineskih električnih vozila. Automobilska industrija jedna je od najteže pogođenih trgovinskim ratom Donalda Trumpa nakon što je američki predsjednik uveo 25-postotne carine na uvoz vozila proizvedenih u inozemstvu.
Posljedice carina
Analitičari očekuju da će novčani tokovi proizvođača automobila generirani njihovim automobilskim poslovanjem biti smanjeni. Vjerojatno će pasti s 9,4 milijarde eura prošle godine na tri milijarde eura kod Mercedes-Benza; sa 7,1 milijarde eura na 3,3 milijarde eura kod Volkswagena; i s 4,8 milijardi eura na 4,4 milijarde eura za BMW, prema podacima Visible Alpha.
Situacija bi se mogla dodatno pogoršati jer analitičari revidiraju svoje prognoze nakon rezultata BMW-a i Mercedesa. VW je prije dva tjedna smanjio svoje smjernice za neto novčani tok automobilske industrije za ovu godinu na između jedne i tri milijarde eura, s prethodnog raspona od dva do pet milijardi eura. Posljedice carina nisu se u potpunosti odrazile na rezultate drugog tromjesečja, jer su neki proizvođači automobila gomilali zalihe i potrošili svoje zalihe prije uvođenja carina dok su čekali ishod trgovinskih pregovora. Međutim, više carine značit će rastuće troškove izvoza u SAD, nabave dijelova, kao i prilagodbe lanca opskrbe, što bi vršilo pritisak na novčane tokove.
“Pitanje koje mi se postavlja je: tješimo li se činjenicom da je utjecaj carina u drugom tromjesečju manji nego što smo se isprva bojali ili je to lažni osjećaj sigurnosti?”, rekao je Michael Tyndall, viši globalni analitičar za automobile u HSBC-u.
Volkswagen, Mercedes-Benz i BMW već plaćaju carinu od 27,5 posto za mnoge pošiljke u SAD iz zemalja poput Njemačke i Meksika. Prije dva tjedna VW je otkrio carinski udar od 1,3 milijarde eura u drugom tromjesečju i predvidio je da će se teret povećati na nekoliko milijardi eura ako se carine na automobile ne snize. U drugom tromjesečju imao je negativan neto novčani tok za automobile od 523 milijuna eura.
Troškovi rastu
General Motors je iznenadio investitore kada je izjavio da će troškovi carina vjerojatno biti veći u trećem tromjesečju od 1,1 milijarde dolara prijavljenih od travnja do lipnja, upozoravajući na godišnji utjecaj do 5 milijardi dolara.
Analitičari očekuju da će se prilagođeni slobodni novčani tok GM-a za automobilski posao za ovu godinu prepoloviti na 7,7 milijardi dolara s 14 milijardi dolara. Stellantis je poručio da će Trumpove carine u prvoj polovici godine pretrpjeti udarac od 300 milijuna eura, ali je priznao da će utjecaj u drugoj polovici biti veći jer očekuje do 1,5 milijardi eura do kraja godine.
U svibnju je BMW optimistično predvidio da će se američke carine smanjiti od ovog mjeseca. Iako Washington još nije smanjio carine, ljudi bliski pregovorima rekli su Financial Timesu da se EU i SAD približavaju trgovinskom sporazumu kojim bi se carina na uvoz europskih automobila postavila na 15 posto. Ali, za proizvođače automobila troškovi već rastu jer su dobavljači, koji imaju manje profitne marže, brzo uspjeli prenijeti više carine, ne samo na komponente iz inozemstva već i na materijale poput aluminija i čelika.
Među dobavljačima, švedski proizvođač sigurnosnih pojaseva i zračnih jastuka Autoliv podigao je svoje godišnje smjernice za prodaju kako bi odražavao plaćanja carina nakon rekordnog drugog tromjesečja. “Uspješno smo oporavili otprilike 80 posto troškova carina tijekom drugog tromjesečja i očekujemo da ćemo većinu preostalog dijela oporaviti kasnije ove godine”, rekao je njegov glavni izvršni direktor Mikael Bratt.
Thomas Besson, voditelj istraživanja automobila u Kepler Cheuvreuxu, rekao je da su europski proizvođači automobila akumulirali bogate hrpe gotovine nakon porasta prodaje i viših cijena vozila koje je industrija uživala nakon krize poluvodiča uzrokovane Covidom-19. Samo kod VW-a, Mercedes-Benza i BMW-a, njihova industrijska likvidnost iznosi više od 100 milijardi eura, što znači da se udar od deset milijardi eura može apsorbirati u kratkom roku. Unatoč tome, pritisak na njihove novčane pozicije i profitne marže dolazi u vrijeme kada se tvrtke poput VW-a suočavaju s potrebom restrukturiranja kako bi smanjile višak kapaciteta u svojim tvornicama i popravile strukturu troškova kako bi se mogle natjecati s BYD-om i drugim kineskim konkurentima. I Federacija njemačkih industrija (BDI) kritizirala je sporazum koji se odnosi na carinski spor između Europske unije i Sjedinjenih Država, ocijenivši da šalje katastrofalan signal ekonomijama.
“Sporazum je neadekvatan kompromis i šalje katastrofalan signal usko povezanim gospodarstvima s obiju strana Atlantika, priopćila je udruga sa sjedištem u Berlinu. U objavi stoji da EU prihvaća bolne carine, očekujući da će čak i carinska stopa od 15 posto imati znatne negativne posljedice. “Jedini pozitivan aspekt ovoga sporazuma je da je zasad izbjegnuta daljnja eskalacija”, kaže BDI. Sada je ključno da sporazum postane obvezujući, smatra udruga, uz objašnjenje da tvrtke s obiju strana Atlantika trebaju sigurnost kada su posrijedi lanci opskrbe i ulaganja.
Iako daleko od idealnog, očekuje se da će ekonomski utjecaj sporazuma biti relativno blag. Pozivajući se na podatke Kielskog instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW), njemački poslovni dnevnik Handelsblatt izvijestio je da bi carine značile smanjenje BDP-a EU-a za 0,1 posto. To je znatno manje od prošlogodišnje procjene Goldman Sachsa, koja je predviđala smanjenje BDP-a do jedan posto u slučaju američke carine od samo deset posto.
Bez obzira na to što porast američkih protekcionističkih mjera i dalje opterećuje globalnu trgovinu i utječe na velika izvozna tržišta poput Njemačke, slika unutar Njemačke mnogo je nijansiranija. Ekspanzivna fiskalna politika nove njemačke vlade, koja obećava znatna ulaganja u infrastrukturu i zaštitu klime, također bi trebala pomoći u oživljavanju i rebalansiranju izgleda za rast u srednjoročnom razdoblju.
Nije sve tako crno
Najveći rizici od američkih carina fokusirani su na određene sektore, a ne na gospodarstvo u cjelini. Industrije poput automobila i farmaceutske industrije suočit će se s većim rizikom zbog ovisnosti o američkom izvozu, za razliku od drugih sektora. SAD je samo jedan od njemačkih trgovinskih partnera. Njemački izvoz u Europu i Aziju veći je nego onaj u SAD i postoji potencijal za širenje trgovinskih veza s tim regijama s većim udjelom.
U novom geopolitičkom okruženju očekuje se da će Njemačka dobro proći s obzirom na promjene u vladinoj fiskalnoj politici, rastući izbor trgovinskih partnera i snage podtržišta unutar same Njemačke.
