Carine vlade američkog predsjednika Donalda Trumpa na uvoz iz nekoliko desetaka zemalja, visoke od 10 do 50 posto, u četvrtak su stupile na snagu i stavile na ispit strategiju republikanca za smanjivanje trgovinskog deficita.

Hrvatska još i dobra

Mediteran preskup, sezonu će izvući domaći gosti

Američka carinska i granična služba (CBP) počela je prikupljati više carine u 12:01 po istočnoameričkom vremenu, nakon tjedana neizvjesnosti o konačnom postotku Trumpovih mjera i ubrzanim pregovorima s državama diljem svijeta koje su ih željele sniziti. Proizvodi ukrcani na američke brodove te oni koji su bili u tranzitu prije ponoći mogu do 5. listopada i dalje ući u SAD bez novih mjera, objavio je CBP ranije ovaj tjedan.

Na uvoz iz mnogih država ranije je uveden temeljni postotak od 10 posto nakon što je Trump pauzirao više carine najavljene početkom travnja. No američki predsjednik od tada je često mijenjao svoje planove, pa je nekim zemljama uveo više stope.

U fazi pregovora

OpenAI u pregovorima o privatnoj prodaji dionica

To uključuje 50 posto na uvoz iz Brazila, 39 posto iz Švicarske, 35 posto iz Kanade te 25 posto iz Indije. U srijedu je Indiji najavio dodatnih 25 posto zbog njezinog uvoza ruskih energenata, što će stupiti na snagu za 20 dana. Trump je uoči stupanja na snagu govorio o „milijardama dolara” koji će se uliti u SAD, većinom iz zemalja za koje tvrdi da su iskorištavale SAD.

Intervju

Kako prepoznati greenwashing? ESG zviždačica Desiree Fixler dolazi u Zagreb

„JEDINO ŠTO MOŽE ZAUSTAVITI VELIČINU AMERIKE JE SUD RADIKALNE LJEVICE KOJI ŽELI DA NAŠA ZEMLJA NE USPIJE”, napisao je na svojoj društvenoj platformi Truth Social. Osam velikih trgovinskih partnera na koje otpada 40 posto američke trgovine postigli su okvirne sporazume s Washingtonom, što uključuje Europsku uniju, Japan i Južnu Koreju. Oni su osigurali temeljnu stopu od 15 posto. Velika Britanija je dogovorila 10 posto, a Vijetnam, Indonezija i Filipini između 19 i 20 posto.