Rasprave o tome jesu li cijene u sezoni prenapuhane nisu jedinstvene za Hrvatsku. Muče i našu konkurenciju. Sezona u Crnoj Gori doživjela je potpuni krah, popunjenost smještaja u Budvi ne prelazi 50 posto, a u Grčkoj su se u problemima našle glasovite destinacije poput Santorinija, otoka koji bilježi pad dolazaka od 11,5 posto. Lokalni hotelijeri pripisali su to visokim operativnim troškovima poput rastućih cijena energije, ali i uvođenju digitalnih radnih kartica.

Jesu li mediteranske zemlje preskupe i što možemo naučiti iz primjera drugih? “Gosti više ne znaju što će ih dočekati – cijena koja predstavlja odličnu vrijednost za novac, ili nešto jako skupo, a zapravo bez prave vrijednosti. Testiramo granice strpljivosti turističkog tržišta. Mislim da ih još nismo prekoračili, ali… Ne urazumimo li se, mislim da smo na dobrom putu da se to dogodi”, upozorava ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić.

Iz resornog ministarstva poručuju: “Cjenovna konkurentnost iznimno je važna za ostvarivanje pozitivnih turističkih rezultata, Vlada RH i Ministarstvo turizma i sporta otpočetka godine apeliraju na sve dionike u turizmu i povezanim djelatnostima da o tome vode računa. Važno je naglasiti kako su cijene rasle i kod konkurencije te usporedive destinacije poput Španjolske, Italije, Grčke i Crne Gore bilježe slične ili više cjenovne korekcije, ali u mnogim slučajevima bez ulaganja u kvalitetu.”

Nema snižavanja

U Grčkoj tvrde da zbog silnih rastućih troškova gotovo da nema prostora za snižavanje cijena, što je vjerojatno odvratilo putnike s ograničenim budžetom od posjeta Santoriniju. Za napise o lošoj situaciji u susjednoj Crnoj Gori, Krešić kaže: “Crna Gora se godinama ‘pretvarala’ da je destinacija elitnog turizma, dok su zapravo bili destinacija masovnog turizma s nekoliko svjetskih projekata poput Porto Montenegra i Svetog Stefana kojima se pokrivao amaterski pristup i razvoj masovnog turizma. Da ne govorimo o građevinskom neredu uz cijelu obalu. Puno su toga napravili pogrešno, a smatram da u Hrvatskoj postoji relativno visoka razina javne svijesti da tako ne treba. Ne treba se zluradovati navodnoj propasti crnogorske sezone, štoviše. Stranci i ne poznaju granice, puno ih obilazi našu i zemlje u regiji u kružnim turama, ništa nam ne znači ako je njima loše”, istaknuo je Krešić, dodajući da dobar broj gostiju u istom putovanju posjeti Sloveniju, Hrvatsku i Crnu Goru.

“Ako u Crnoj Gori nešto ne valja, svima nama će biti lošije. Ipak, vjerujem da smo kroz aktivnosti ministarstva i upozorenjem HTZ-a da se ne igramo s cijenama ipak dovoljno informirali da cijene više ne bi trebalo dizati. Sumnjam da se može dogoditi da iz neznanja ponovimo crnogorski scenarij, ali uvijek treba računati i na nemir ili bezobrazluka pojedinih”, rekao je Krešić.

Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić naglasio je da se kroz operativne i marketinške planove radi na tome da Hrvatska bude prepoznata kao održiva destinacija visoke vrijednosti, koja u cilju unapređenja kvalitete života domaćeg stanovništva nudi širok spektar autentičnih i kvalitetnih turističkih doživljaja različitim segmentima turističke potražnje. Na pitanje trebamo li u RH razmišljati o korekciji cijena, Staničić tvrdi: “Na same cijene najviše utječe tržište, odnosno odnos ponude i potražnje. U ovim je okolnostima, ali i inače, najvažnije za određenu cijenu nuditi odgovarajuću kvalitetu, odnosno vrijednost za novac.”

U HTZ-u ističu da je hrvatski turizam u pogledu imidža nužno repozicionirati u smjeru premium destinacije, dakle, ne luksuzne, već destinacije visoke dodane vrijednosti, uz podizanje svijesti o ponudi koja sadrži više turističkih proizvoda i segmenata. Crna Gora je imala svoje perjanice luksuznijeg turizma, a poveznica između naše i crnogorske obale je – njemačko tržište.

CHANGE MAKERS 2026.

Tko danas stvarno donosi ključne poslovne odluke? Jedan je način za saznati odgovor na to pitanje

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

“U Njemačkoj ima određenih problema zbog pada životnog standarda i gospodarske aktivnosti, te tu možemo suosjećati s Crnogorcima i oni s nama. Nijemci su racionalni potrošači i u lošijoj ekonomskoj situaciji pažljiviji su gdje će ići i na koliko dana. Vjerojatno su i oni to osjetili.”

Hrvatski turistički sektor nema razloga za paniku da će 2025. ispasti kao crnogorska, ponajprije zbog različitih emitivnih tržišta, pojašnjava Krešić koji kaže da su godinama imali puno posjetitelja iz Srbije, Rusije i Ukrajine, tri zemlje u kojima su trenutačno prisutne brojne političke napetosti i ratni sukobi.

“Prema onom što vidim na društvenim mrežama, Srbi im zamjeraju naglašavanje crnogorskog entiteta jer su ih i poslije razlaza smatrali svojom rivijerom. Usto, njihovi posjetitelji su dosta bili Rusi i Ukrajinci, koji također više ne dolaze u tako velikim brojevima zbog ruske agresije na Ukrajinu”, komentirao je Krešić.

Hrvatska struktura stranih gostiju ipak je drukčija pa tako, prema službenim podacima sustava eVisitor, u prvih šest mjeseci ove godine turisti iz Njemačke prednjače po broju noćenja u Hrvatskoj, no odmah iza njih su domaći turisti koji su ostvarili čak četiri milijuna noćenja, što je skok od čak 11 posto, čime domaće tržište pokazuje sve veći značaj u ukupnom turističkom prometu. Slijede Slovenci s 2,8 milijuna noćenja i Austrijanci s 2,7 milijuna.

Traži se manje razvikano

Iako nam je struktura gostiju “sigurnija” nego Crnogorcima, ipak treba pripaziti da previsokim cijenama ne otjeramo goste, smatra Krešić. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, primjetne su promjene u navikama i očekivanjima turista koji sve češće putovanja biraju u posljednji trenutak, pomno prateći cijene i nastojeći dobiti što više za svoj novac. Last minute bukinzi bilježe snažan porast, a sve više pozornosti pridaje se ponudi koja uključuje autentična, održiva iskustva i sigurnost destinacije.

Istodobno, raste interes za manje razvikane lokacije, što upućuje na zaokret prema personaliziranijim i smislenijim putovanjima. Ti trendovi nisu specifični samo za Hrvatsku, riječ je o globalnim obrascima koji sve više oblikuju turističke odluke. Mnogi stručnjaci kao dio ponude gdje je potreban najveći oprez s pretjeranim cijenama navodi usluge, pogotovo one na menijima u jadranskim kafićima i restoranima.

“Ugostiteljstvo je cijenama polako zagazilo u crveno, kao i neke druge usluge koje se vežu uz turistički proizvod poput taksija, dok je smještaj na granici. Ipak, ne smije se zaboraviti da turisti sve to zajedno gledaju, ako je samo jedno preskupo, neće biti zadovoljni”, smatra Krešić.