U pregovorima s Amerikancima oko carina na uvoz europskih roba u SAD, Europska komisija priklonila se njemačkim interesima, konkretno, njemačke auto industriji koja je zadovoljna s 15 posto carina, i smatra da je to maksimum do kojeg može izdržati. Iako se smatra da je šefica Europske komisije pogodovala Njemačkoj, iz izjava iz moćne organizacije Saveza njemačkih industrija – BDI-a ne stječe se taj dojam.  

Nova snaga

Prvi put u Hrvatskoj u povijesti javnih natječaja najpovoljniji Indijci

Njihov vodeći ekspert, Wolfgang Niedermark,  rekao je da sporazum sklopljen između DonaldaTrumpa i Ursule von der Leyen u Škotskoj „fatalan signal usko povezanim gospodarstvima“ s obje strane Atlantika i naglasio da čak i carina od 15%  nosi goleme negativne učinke na izvozno orijentiranu njemačku industriju. Dakle, BDI,  iznimno kritičan BDI,u kojem automobilska industrija nije jedina, prenosi strahove njemačke industrije, a to je da će ih ovih 15 posto stresti do srži.  Udruga proizvođača kemijske industrije, VCI,  očigledno je razočarana, a službeno priopćavaju da je 15 posto previsoko za njih. 

Manje ogorčeno se javlja BGA , udruga njemačkih izvoznika, izjavom o “bolnom komprimisu”, ali zaoštrava kad naglašavaju da ovih 15 posto predstavlja “životnu opasnost” za lance nabave. Kancelar Friedrich Merz i šefica Europske komisije Von der Leyen imaju istu liniju odgovora na kritike i isti izbor riječi, što znači da su u ovome zajedno: dogovor je štetan, ali neophodan jer se samo tako izbjegava “eskalacija sukoba” i bombardiranje tarifama. Dakle, buzz word , tj. određena fraza koja se u Bruxellesu odašilje nakon velikih odluka i dogovora, ovaj put je  “izbjegavanje eskalacije sukoba”. Što više čujemo taj izbor riječi, znat ćemo da se  organizacije i vlade usklađene. Za sada to su Europska komisija i Merzova vlada. Dva analitička instituta na koje svi gledaju u europskim ekonomskim pitanjima su Bruegel iz Bruxellesa, koji se još nije oglasio te think tank velike investicijske banke ING.

ING-ov direktor za globalnu makroekonomiju, Carsten Brzeski, napomenuo je da sporazumu još uvijek nedostaje formalni pisani sporazum i naglasio da neizvjesnost ostaje, iako je određeni rizik od eskalacije smanje.

Što se tiče proizvođača automobila, sretni su da ulazne tarife nisu više. Njihova udruga VDA javila se da će ovih 15 posto za njemačku autoindustriju značiti “milijarde eura godišnjih gubitaka”, ali da je dogovor dobar jer “se izbjegava eskalacija”. Udruga europskih gospodarskih komora, kojoj je sjedište u Bruxellesu, Eurochambers, relativno su zadovoljni. U priopćenju su kritizirali općenito carine, ali smatraju da “dogovor donosi stabilnost za svakoga tko trguje sa SAD-om, a da je stabilnost postala tako rijetka sirovina”, da je i ovaj dogovor važan za kompanije koje planiraju svoju budućnost. Eurochambers se odvaži na slabu kritiku zaodjenutu u savjet, a to je da bi EU trebala nastaviti surađivati s partnerima koji “slično misle, da bi se osigurali temelji slobodne, otvorene svjetske trgovine, bazirane na poštivanju pravila”. Time su signalizirali da se EU treba okrenuti trgovinskoj multipolarnosti, o čemu se, iako se zna da je Amerika jedinsven partner, sve više govori zadnjih mjeseci. 

Generalan je stav da je američko europski sporazum o 15 posto carina, čisti poraz za Europsku uniju, grozan i jako zabrinjavajući ishod. Pripisuje se teško disparatnim interesima vodećih ekonomija, razjedinjosti velikih država članica u nastupu, a pogotovo Njemačke i Francuske, što je dovelo do toga da EU nije uspjela iskorsiti svoje objektivno velike potencijale u pregovorima s Amerikom. Ursula von der Leyen nije uspjela održati balans interesa između velikih europskih ekonomija i zadovoljiti male, što je također i njen politčki i operativni poraz. To što je izbjegnuto 30 posto carina za uvoz u Ameriku, dakle, najgori mogući scenarij, nije dovoljno. 

Talijani, tj. premijerka Meloni, koja želi izbjeći sukob s Trumpom, i na neki način održava kanal komunikacije s Trumpom. Sektori najviše pogođeni u Italiji su mašinerija, farmaceutska i prehrambena industrija. Njihove razne udruge pozivaju EU da stavi na snagu mjere koje će amortizirati ovaj udar. Nezadovoljni su i u Poljskoj, najjačom ekonomijom među članicama iz srednje i istočne Europe. “Težak i neugodan udarac našeg dragog saveznika”, komentirao je premijer Donald Tusk. Zanimljivo se izrazio ministar vanjskih poslova Sikroski. Rekao je da SAD imaju veliki suficit kad je riječ o trgovini uslugama, i pozvao da “Europa odgovori čvrsto”. To u prevodu znači da poziva na europski odgovor na američke digitalne usluge. 

U Poljskoj je najviše pogođena industrija auto dijelova, baš kao i u Slovačkoj. Ali, u Slovačkoj, su pozitivno reagirali na američko-europski dogovor, kojim se “izbjegava eskalacija” trgovinskog sukoba. Što kažu u Mađarskoj? Krive Bruxelles. Ministar vanjskih poslova  Peter Szijjártó  tuži se da Von der Leyen “nije dovoljno zaštitila Madjarsku”. Sad se spremaju na pojedinačne, jedan na jedan pregovore s Amerikom, što pokazuje njihovo daljnje konkretno udaljavanje od europske zajednice. Danska, koja ovih šest mjeseci vodi Europsku uniju, smatra da se sporazumom “izbjegava eskalacija”. Dakle,  povukli su se, sretni su da ih Trumpova ruka nije poklopila zbog Grenlanda i sigurno osjećaju i obavezu prema ostalim članicama Unije.Širi se i video susreta Von der Leyen i Trumpa kad je američki predsjednik u Škotskoj objavio da je postignut dogovor. Video pokazuje laskave komplimente koje Von der Leyen šalje Trumpu nakon dogovora, ali geste i grimase pokazuju zorno da je svjesna svog poraza.Konačno Francuska.Tamo su svi doslovni ubili ovaj sporazum, od toga da je premijer Bayrou rekao da se radi o “tmurnom danu za Europu”, pa preko već desetina analiza u francuskim medijima, odreda poraznim. Francuska se cijelo vrijeme zalagala za tzv čvrst pristup, a i sada nutka Europsku komisiju – ne samo Komisiju, nego će to biti i njen nastup na Vijeću, među državama članicama – da se Europa zajedno drži, sabije i ojačano nastupa. 

“Što još imamo izgubiti, pa posve nas je deklasirao”, poruka je akademske zajednice preko profesora Christiana Lequesnea, politologa sa cijenjenog Science Po. “Politički , radi se o neuspjehu, pravom porazu zato jer se pokazalo da nemamo jedinstvenu poziciju čak niti u trgovinskim pregovorima.Uostalom, pogledajte gdje je potpisan dogovor . Ne na službenoj, svečanom mjestu, nego na privatnom golf terenu u Škotskoj, punom zastavica i logoa “Trump”, “Trump”. Američki predsjednik tamo je prvo pozvao premijera Starmera, a onda i Ursulu von der Leyen. Simbolički, ne može biti gore, pozvao ih je kao dječicu u parkić, gdje im je mjesto. To je gesta krajnjeg prezira,”  rekao je. Novinari i eksperti još su oštriji: “To nije dogovor, nego iznuda, savijanje ruke.” Zanimljivo je u današnjoj emisiji na francuskom radiju govorio ministar za trgovinu u ministarstvu vanjskih poslova koji je rekao da EU ima načina za nastavak pregovora i to ne samo u dijelu koji se tiče usluga, poglavito digitalnih usluga. Misa nije gotova, nemojmo se razići, rekao je Laurent Saint-Martin u intervju. “Pitajmo se imamo li mi kao EU, kao konstrukcija, kao zajednica, snage? Ako je odgovor “da”, onda ne smijemo prihvatiti da nam Trump kaže idite kući, misa je gotova. Jer, nije”.”Moramo naći rješenje, jer EU postoji da bi nas štitila, nas građane i naše biznise. Ako nas EU neće zaštiti,tko će onda? Ako se raspemo, gotovi smo. Narednih nekoliko tjedana, i mjeseci, moramo razgovarati o imperativu deregulacije, pojednostavljenja i fleksibilnosti, odnosno o tome koliko su naša, europska, poduzeća konkurentna. Konkurentnost je naš imperativ. Ne možemo biti jedino mjesto na svijetu kojima je važnija regulacija, nego proizvodnja i konkurentnost. Regulacija i norme su dobre, ali ne smiju imati primat nad proizvodnjom i konkuretnošću. Jer ako to ne uspijemo, Europa će postati muzej potrošača.

Deregulacija nije odbacivanje vrijednosti Europe, nego borba za konkurentnost na svjetskom tržištu”, rekao je ovaj francuski ministar.”Ne smije se negdje pokazati potreba da se sagradi tvornica, a pred tu odluku onda stavljati stotine prepreka i podizati ograde. Sve je važno, i borba protiv klimatskih promjena, i moralne norme, i stav prema umjetnoj inteligenciji, ali ne možemo od jutra do mraka razvlačiti o tome, jer nam sada treba – proizvodnja i reindustrijalizacija.”Francuska se zalagala da se u pregovorima s Donaldom Trumpom zauzme čvršći stav. “Zar treba prihvatiti svaku Trumpovu brutalnost, kao da EU za Ameriku nije podjednako važno veliko tržište?” , kaže ministar za trgovinu u francuskom ministarstvu vanjskih poslova. Francuzi sada sugeriraju da treba poraditi na trgovinskim sporazumima s Indijom, Latinskom Amerikom i drugim tržištima. “Do kraja godine, Europska komisija izaći će s jako dobrim trgovinskim ugovorima s važnim zemljama, velikim tržištima. Paralelno, moramo raditi na jačanju konkuretnosti. Imamo plan puta – to je Draghijev izvještaj, samo ga treba implementirati”, poručuju Francuzi.