Iz Uprave Ine jučer su izvijestili investicijsku javnost da su ugovorili 170 milijuna eura dugoročnog klupskog kredia na rok od sedam godina, i to s četiri vodeće domaće banke. Uloga koordinatora i agenta u toj transakciji povjerena je Privrednoj banci Zagreb koja je usto, zajedno s OTP bankom, i u svojstvu mandatiranih vodećih aranžera, dok su Zagrebačka i Erste banka vodeći aranžeri. Kako su priopćili iz vodeće naftne kompanije, sredstva će se koristiti “za opće korporativne potrebe, uključujući ulaganja u skladu s Ininim strateškim i zelenim inicijativama”.

Proteklih nekoliko godina investicijski je u Ini ponajviše bilo obilježeno kapitalnim ulaganjima u gotovo 700 milijuna eura vrijedan strateški projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka. U vrijeme objave posljednjeg dostupnog izvješća, za prvo tromjesečje, on je bio na 94 posto dovršenosti. Iz Uprave kompanije na čelu sa Zsuzsannom Ortutay tom su prilikom najavili i da je dovršenje mehaničkih radova izgledno u posljednjem kvartalu. 2025.

Tempo investicija

Sutra se iz Ine očekuje objava polugodišnjih rezultata poslovanja, u okviru kojih će se, uz ostalo, ažurirati i stanje investicijskih aktivnosti. U prva tri mjeseca u investicije je usmjereno 33 milijuna eura, što je bilo osjetno manje nego u istom razdoblju prošle godine (101 milijun eura).

“Kapitalna ulaganja bila su usmjerena na Hrvatsku, s ciljem ublažavanja očekivanog prirodnog pada proizvodnje uslijed zrelosti ležišta”, istaknula je Ortutay komentirajući kvartalne rezultate. Nakon nekoliko prošlogodišnjih otkrića plina i nafte nastavilo se, kaže, i s pozitivnim rezultatima istraživanja te je Ina prijavila komercijalno otkriće plina na istražnoj bušotini Obradovci-5, u istražnom prostoru Drava-03.

“Najnovija otkrića, kao i prethodno potvrđeni potencijal, mogli bi doprinijeti preokretu u trendovima proizvodnje ugljikovodika. Uz to, početak geotermalnog bušenja predstavlja značajnu prekretnicu u našim inicijativama vezanim uz obnovljive izvore energije, s ciljem diversifikacije energetskog portfelja održivim rješenjima”, poručila je.

Koji mjesec ranije, pak, najavila je početak ulaganja u projekte poput proizvodnje zelenog vodika u riječkoj rafineriji te izgradnje postrojenja za proizvodnju biometana na industrijskoj lokaciji u Sisku. Dio planova su i moguće akvizicije za istraživanje i proizvodnju u Egiptu, gdje Ina otprije ima udjele na nekoliko proizvodnih i jednoj istraživačkoj koncesiji. To su ujedno i moguće naznake u što bi se mogao usmjeriti dio sredstava od novougovorenog kreditnog zaduženja.

Ulaganja povećala dug

Uslijed velikog strateškog projekta nadogradnje Rafinerije Rijeka na razini Grupe porastao je i neto dug. Nakon što su investicije u 2023. premašile 320 milijuna, lani je njihov iznos dosegnuo 292 milijuna. Istodobno, neto dug je s nepunih 216 miliijuna na kraju 2023. lani premašio 482 milijuna, a krajem ovogodišnjeg ožujka 596 milijuna, čime je omjer duga i kapitala povećan na 27 posto.

Bez straha

Zašto pacijenti zbog zubara putuju u Hrvatsku? Ovaj domaći dentalni centar uz terapiju osigurava i smještaj

Kartično plaćanje

Što kupci danas podrazumijevaju, a dio poduzetnika još uvijek propušta?

Kad je riječ o financiranju, uz standardne kratkoročne kreditne linije (trade finance) u svrhu kupovine nafte i derivata, od dugoročnih instrumenata Ina trenutno ima aktivan revolving kredit iznosa 350 milijuna eura (do listopada 2027.) te 265 milijuna eura vrijednu 5-godišnju obveznicu iz prosinca 2021.