Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Osječka Žito grupa nastavlja sa širenjem, preuzeli Agro-Tovarnik i Arator

Autor: Siniša Malus
16. srpanj 2025. u 22:00
Podijeli članak —
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Dvije tvrtke obrađuju više od 3500 hektara zemlje, a s kooperantima upravljaju s gotovo 10 tisuća hektara.

Osječka Žito grupa je postalo većinski vlasnik poljoprivrednih tvrtki Agro-Tovarnik i Arator. U skladu je to s najavama kompanije kako nakon inicijalne javne ponude dionica planiraju nastaviti s akvizicijama. Žito grupa nedugo nakon IPO-a u kojem su prikupili 130 milijuna eura, objavila je kako postaju većinski vlasnik kompanije Agro-Tovarnik. Riječ je o poljoprivrednoj tvrtki iz Tovarnika koja je 2024. godine zapošljavala 81 osobu i ostvarila 15,66 milijuna eura prihoda i 259.589 eura dobiti. Uz Žito, vlasnici Agro-Tovarnika su i 30-ak fizičkih osoba.

Zamah nakon IPO-a

Kako je Agro-Tovarnik vlasnik Aratora iz Lovasa, pripala im je ta tvrtka koja je u 2024. godini zapošljavala 49 ljudi. Prihod joj je bio 4,93 milijuna eura, a dobit 728.530 eura.

Te dvije tvrtke obrađuju više od 3500 hektara zemlje, a zajedno s kooperantima upravljaju s gotovo 10 tisuća hektara ratarske proizvodnje. Uz ratarstvo, Agro-Tovarnik se bavi i proizvodnjom mlijeka te raspolaže farmom s oko 400 muznih krava, a koje daju 3,5 milijuna litara mlijeka godišnje. Isto tako, Agro-Tovarnik ima i skladišne kapacitete za 28 tisuća tona žitarica i uljarica.

“Riječ je o tvrtki s dugom tradicijom, a ova se akvizicija uklapa u dugoročnu strategiju Žito grupe, odnosno u našu viziju širenja u primarnoj poljoprivrednoj te proizvodnji hrane”, poručio je Mato Božić, član Uprave Žita.

Agro-Tovarnik osnovan je 2000. godine, a uz vlastitu proizvodnju, imaju i razgranatu mrežu kooperanata. S obzirom na nedavnu inicijalnu javnu ponudu i očekivano uvrštenje dionica Žita d.d., napominje se kako ova akvizicija ne predstavlja značajnu promjenu bruto vrijednosti za Žito Grupu u smislu primjenjive regulative o prospektu u vezi s ponudom i/ili uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište.

Javnom ponudom dionica (IPO) Žito grupe prikupljeno je 130 milijuna eura, a konačna cijena po ponuđenoj dionici je 20,3 eura, objavila je prošloga tjedna ta vodeća poljoprivredno-prehrambena grupacija u Slavoniji. Najveći hrvatski IPO kompanije u privatnom vlasništvu obilježio je iznimno visok interes malih i institucionalnih ulagatelja. Pravo na stjecanje dionica imali su radnici, kvalificirani ulagatelji te mali ulagatelji, u razdoblju ponude od 27. lipnja do 9. srpnja 2025., a u ponudi je ulagateljima bilo ponuđeno ukupno do najviše 6.651.920 dionica.

Veliki interes radnika

Interes je, kako se tvrdi, iskazalo i više od 300 radnika, više od 4100 malih i 27 kvalificiranih ulagatelja. Ukupno je upisano 6.403.950 dionica, od čega 4.371.535 novoizdanih, a dostavljene su ponude za kupnju 1.280.385 dionica za prodaju i 752.030 trezorskih dionica.

Strategija i planovi razvoja Žita predviđaju rast operativnih rezultata te je sukladno tome kompanija kao jedan od strateških ciljeva utvrdila provođenje atraktivne i dugoročno održive politike isplate dividende.

Kako je predviđeno Prospektom, koji je odobrila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, kompanija je usvojila Politiku isplate bkoja predviđa da će u narednom roku od tri poslovne godine isplaćivati između 30 i 50 posto neto dobiti u prethodnoj godini kao dividendu. Predsjednik Uprave Marko Pipunić kazao je tom prilikom kako se pozivu da im postanu novi partneri u Žito grupi odazvao veliki broj zaposlenika kao i malih i institucionalnih investitora.

130 milijuna

eura prikupilo je Žito izlaskom na Zagrebačku burzu

“U 35 godina poslovanja pokazali smo kako u Slavoniji možemo izgraditi kompaniju koja je dobro mjesto za rad, mjesto na kojem nastaju inovacije i mjesto zbog kojeg se ljudi vraćaju u Slavoniji i ostaju ovdje živjeti i raditi. Motivirali smo i velik broj ljudi koji nikada nisu živjeli u Slavoniju da dođu, a u tome ćemo biti uporni i u budućnosti u nadi da će ih biti sve više. Realizacijom IPO-a prikupljena će se sredstva koristiti prvenstveno za projekte iz najavljenog investicijskog ciklusa te za potencijalne akvizicije. U iduće tri godine planiramo uložiti 125 milijuna eura za investicije i akvizicije za potrebe organskog i anorganskog rasta, rekao je Pipunić.

Autor: Siniša Malus
16. srpanj 2025. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close