Hrvatska i velik dio Europske unije znatno ovise o uvozu prehrambenih sirovina, osobito mesa gdje se uvozi oko dvije trećine potrebne govedine i peradi, uz tendenciju pada samodostatnosti.

Zbog toga se globalni cjenovni pomaci, iako nepreneseni trenutačno i linearno na maloprodajne cijene, ipak postupno pretaču u domaće tržište kao snažan inflatorni impuls.

Rast ulaznih troškova

Kako ističu analitičari Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), porast ulaznih troškova u prerađivačkom i trgovačkom sektoru dugoročno dovodi do rasta maloprodajnih cijena, smanjenja profitabilnosti, sužavanja marži i odgode investicija. Takva situacija dodatno slabi otpornost domaće prehrambene industrije na vanjske šokove.

Stoga HUP naglašava potrebu za hitnim jačanjem prehrambene sigurnosti kroz sustavni strateški pristup ulaganja u modernizaciju i digitalizaciju proizvodnje, razvoj moderne logistike, primjenu regenerativnih poljoprivrednih praksi te smanjenje regulatornih i administrativnih opterećenja. Uz to, upozoravaju na važnost predvidive i poticajne porezne politike te koordiniranog djelovanja između države i gospodarstva kako bi se ublažili negativni učinci rasta globalnih cijena na domaće tržište i potrošače.

U suprotnom, poručuju iz HUP-a, vanjski inflatorni pritisci mogli bi dodatno destabilizirati sektor koji već sada djeluje pod velikim neizvjesnostima i klimatskim rizicima. Cijene hrane na svjetskom tržištu nastavile su uzlaznim trendom, a posljednji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) pokazuju da je globalni indeks cijena hrane u lipnju dosegnuo 128 bodova, što je mjesečni rast od 0,5 posto i godišnji rast od 6 posto, najviša razina u posljednje tri godine. U izvješću FAO-a ističe se da su najveći doprinos tom rastu dale cijene mesa (+2,1 posto) i biljnih ulja (+2,3 posto), dok su cijene žitarica i šećera nastavile padati, s mjesečnim smanjenjem od -1,5, odnosno -5,2 posto.

Cijene mesa nastavile su jačati, a FAO-ov indeks dosegnuo je najvišu razinu otkad ta organizacija vodi statistiku. Goveđe, svinjsko i ovčje meso poskupjelo je zbog snažne potražnje iz SAD-a i ograničenog izvoza iz Brazila. Dodatni pritisak dolazi iz Kine, koja zbog obnove stada i rasta potrošnje pojačava uvoz crvenog mesa.

Cijene mesa peradi ipak bilježe pad, ponajviše zbog povećane domaće ponude iz Brazila, nakon ukidanja privremenih ograničenja povezanih s ptičjom gripom. No, upozorava se da bi nova izbijanja bolesti mogla ponovno izazvati trgovinske restrikcije i okrenuti trend.

Već od 180 cm

Ako tražite novu garnituru, ne propustite kolekciju LAGODA by Prima

Uprave pod pritiskom

Na jednom mjestu uskoro okupljamo lidere koji donose najteže odluke

Poskupljenje hrane

Rast bilježe i biljna ulja, treći mjesec zaredom, predvođena palminim uljem koje je poskupjelo gotovo pet posto zahvaljujući snažnoj globalnoj potražnji. Sojino ulje poskupljuje zbog pojačane upotrebe u proizvodnji biogoriva, osobito u Brazilu i SAD-u, dok ulje od uljane repice pokazuje znakove oporavka. Nasuprot tome, suncokretovo ulje pojeftinilo je zahvaljujući dobrim izgledima za žetvu u crnomorskoj regiji.

Poseban skok bilježe mliječni proizvodi. U odnosu na lipanj prošle godine, cijene su više gotovo 20 posto, a maslac je dosegnuo povijesni maksimum zbog smanjenih zaliha u Oceaniji i EU-u te snažne potražnje iz Azije. Cijene sira rastu treći mjesec zaredom, dok su cijene mlijeka u prahu nešto niže zbog povećanih zaliha i slabljenja globalne potražnje.