Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u subotu u Dubrovniku da bi bilo razumno izbjeći carinski rat SAD-a i Europske unije, ako bi se dvije strane dogovorile o rastu ulaganja u obranu do 2035. godine. “SAD želi postići uravnoteženije trgovinske odnose s partnerima. Američki trgovinski deficit prema partnerima bio je prevelik, ali to ne znači da jednostrano uvođenje carina treba poremetiti svjetsku trgovinu, a pogotovo najvećih partnera Europske unije. Ne želimo se dovesti u situaciju da provedemo pet posto povećanja ulaganja u obranu, a da nam potom carine naprave štetu. Novi rok za dogovor je 1. kolovoza. Dakle, imamo još tri tjedna. Treba nam razumno rješenje koje će izgladiti odnose SAD-a i EU-a”, istaknuo je Plenković, koji je na 18. Dubrovnik Forumu sudjelovao na središnjem panelu lidera “Usmjeravanje promjene”.

Velika greška sustava

Bill Gates oštro protiv Trumpovih odluka: Razorni učinci rezova mogu se poništiti

Plenković je izjavio kako je Hrvatska najnovija članica EU-a, a dva su mandata Europske komisije prošla bez novog proširenja. “Želja je da se postigne više, da imamo barem jednu novu članicu do 2029. godine. Teško je reći hoće li tako biti. Zemlje zapadnog Balkana trebaju iskazati veću težnju i predanost tom cilju i nužnim promjenama”, rekao je Plenković. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sibiha poručio je kako je potrebno više odlučnosti te čvršći i odlučniji koraci.

“Nešto ne funkcionira u međunarodnom sustavu. Ratujemo s Rusijom već preko deset godina, a Putin i dalje ima kapacitete za nastavak rata. Recept je jednostavan. SAD se trebaju angažirati kao vodeća snaga, a predsjednik (Donald) Trump vršiti pritisak na Rusiju, kroz sankcije i izolaciju. Pa i sankcije onim zemljama koje zarađuju ‘krvavi novac’ od ruske nafte jer financiraju ratni stroj. Želimo kraj rata prema međunarodnom pravu. Treba nam diplomatsko rješenje za mir. Ukrajinci doista žele mir, a jedini način koji Putin razumije je mir kroz snagu. Nakon uspostave bezuvjetnog primirja na kopnu, moru i u zraku, mogu uslijediti pregovori. Treba nam diplomatska mobilizacija kako bismo iskoristili taj zamah“, rekao je Sibiha.

Talijanski šef diplomacije Antonio Tajani istaknuo je kako je budućnost Mediterana u otvaranju vrata prema indo-pacifičkoj regiji. „Zemlje sjeverne Afrike su nam važne radi stabilnosti, ali i zaustavljanja nelegalnih migracija. Libija je za nas važan čimbenik i suradnja mora biti vrlo intenzivna. Važno je ojačati koridor od Indije preko Izraela, Emirata, Saudijske Arabije preko Egipta do Mediterana“, smatra Tajani. Šef diplomacije Togoa Robert Dussey rekao je da je odnos Europe i Afrike vrlo snažan.

„Nemamo izbora. Međusobno se trebamo. Koje su nam prednosti? Prva je broj stanovnika. Sada nas je više od 1,5 milijarde. Prvo smo tržište na koje se trebate usmjeriti. Druga prednost su ključni resursi. Čak 60 do 70 posto svjetskih resursa kobalta je u Africi, a 40 posto zaliha zlata. Geopolitički je važno imati Afriku uz sebe. Naš je prioritet sami preobraziti svoja gospodarstva. Uz to, Afrika broji 54 zemlje, a nema mjesto u Vijeću sigurnosti. Uvijek nešto očekujemo od naših partnera i prijatelja. Budućnost je u rukama Afrikanaca“, rekao je Dussey.

Prema podacima Eurostata

Novi rekord: Evo koliko stanovnika ima Europska unija zahvaljujući migracijama

Brazilski ministar vanjskih poslova Mauro Vieira smatra kako se BRICS pogrešno smatra organizacijom protiv Zapada. „Kina je prvi trgovinski partner SAD-a i Brazila.  BRICS je platforma za razgovor, promicanje razvoja i inicijativu, u korist zemalja u razvoju. Na primjer u borbi protiv bolesti siromašnih društava, poput kolere, ali i u financiranju borbe protiv klimatskih promjena. Značajna je inicijativa osnivanje tzv. BRICS banke, kao snažnog alata za ulaganja u razvoj, ne samo za članice BRICS-a, već i druge zemlje“, rekao je Vieira i poručio kako je svijetu potrebna reforma globalnog upravljanja.

„Nažalost, UN i Vijeće sigurnosti su potpuno paralizirani kad je riječ o svjetskim sukobima. Ništa se ne događa. Treba li nam nova i modernija organizacija? Reforma se odnosi i na Svjetsku banku i MMF, gdje je apsurdno da je moć donošenja odluka u rukama vrlo malog broja zemalja“, istaknuo je Vieira.

Električni iskorak

Kompaktni električni modeli sve ozbiljnije ulaze u svakodnevicu europskih vozača

Problemi s likvidnošću

Zašto kašnjenje u naplati najviše pogađa tvrtke koje rastu?