Danska je upravo preuzela predsjedavanje nad Europskom unijom do Nove godine 2026., a to znači da će koordinirati stavove 27 članica u svim najvažnijim temama, određivati raspored i dnevni red sastanaka i moderirati rasprave. Usmjeravat će EU koliko bude mogla. Danska premijerka Mette Frederiksen dala je u govoru u Europskom parlamentu na znanje da smatra da je Europa usred najvećih geopolitičkih i ekonomskih promjena i dizanja razine sukoba od 1940. do danas, i da se tome treba odoljeti i ekonomski i sigurnosno.

Sigurnosno, EU mora pojačati tempo da bi kraja desetljeća bila sposobna obraniti sebe i ne ovisiti o drugima. Sugerirala je da je Ukrajina prva linija obrane EU-a. Najavila je da će se zalagati za jačanje vanjskih granica Unije kako bi se smanjio priljev ilegalne imigracije te, kako se zahuktavaju razgovori o budućem europskom zajedničkom proračunu, da bi on trebao biti “fleksibilan”, fokusiran na Europu, i spreman za odgovor na nepredviđene situacije. Budući da je Danska visokouređena zemlja kojoj je ovo već osmo predsjedavanje, sve što se tiče funkcioniranja teći će besprijekorno. Isto tako, suradnja sa svim institucijama bit će transparentna, a institucije i demokratska načela uvažavana.

Mrkva i batina

No, Danska je momentalno i najranjivija EU članica i morat će pažljivo balansirati oko pitanja Grenlanda. Kako Grenlandg vlastitom odlukom, nije “upisan” u Europsku uniju, Donald Trump ne napada, da tako kažemo, cijelu EU, nego baš specifično Dansku, koja nad otokom ima ovlasti vanjske politike.

Tu situaciju Donald Trump može iskorištavati u narednih šest mjeseci u raznim prilikama i temama, od trgovinskih do sigurnosnih i strateških, kao pritisak sa strane kojim će nastojati od EU-a ishoditi što mu treba. Mogući primjer je nedavni dogovor o carinama na uvoz europskih roba. Od najavljenih 50 posto nameta, američka strana sada je snizila najave svojih carina na prihvatljivih deset posto. Nitko ne zna koliko bi ta povoljna američka ponuda i inače trajala, ali sada, kad Danci, prema unaprijed utvrđenom redu vode EU, to je i mrkva i batina prema Uniji u američkim rukama.

Dancima preostaje da vode diplomaciju i komunikaciju u tri pravca. Prvi je da pruže drugim europskim članicama svoje informacije i analize mogućih Trumpovih poteza, drugi da ih obavijeste o svom stajalištu oko Grenlanda, a treći da umire Trumpa koncesijama i ponudama za produbljivanje suradnje.

Te pravce dao je na znanje danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen, vrlo diplomatski, ali svodi se na ovo: prvo, Danci smatraju da Trumpova administracija nije odustala od posezanja za teritorijem Grenlanda. Drugo, drže da je vojna aneksija Grenlanda gotovo isključena. Ali, iako nema novih najava iz Amerike, svjesni su da, kako se izjasnio prije nekoliko dana Lars Løkke Rasmussen, to pitanje nije riješeno.

Trump želi Grenland kao sastavni dio Sjedinjenih Država i od toga nije odustao. Što se tiče danskog stava, prepuštanje Grenlanda ne dolazi u obzir i pri tome ostaju i danas kad preuzimaju predsjedništvo, iako je Donald Trump zbog toga bio jako nezadovoljan: “Stvarno ne znam koja prava Danska polaže na Grenland, ali ako ne dopuste… (priključenje Americi) … bio bi to akt neprijateljstva usmjeren protiv slobodnog svijeta”, rekao je.

Danci pak, u svom odgovoru, svima daju na znanje da ne žele prepustiti Grenland, no istodobno pružaju ruku Trumpu nudeći mu sve osim aneksije tog teritorija. Prije mjesec dana, danski parlament izglasao je dopuštenje za tri nove američke vojne baze na danskom ozemlju, i za pristup Amerikanaca danskim vojnim aerodromima. Danci su precizirali da će prekinuti ugovor dođe li do pokušaja aneksije dijela ili cijelog teritorija Grenlanda.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Za sad, Grenlanđani su skloniji EU-u nego Sjedinjenim Državama, čak su skloni “produbljivanju bilateralnih veza s EU-om”, ali autohtoni stanovnici su jako malobrojni, a otok je neizmjerno globalno važan svakome, tako da je budućnost posve neizvjesna.

U toj sjeni, dakle, Danska, preuzima vođenje Unije. Donedavno izraziti atlanticisti, vrlo skloni Sjedinjenim Državama, čak i malo na distanci prema EU-u, do mjere da imaju u svojim odnosima s Bruxellesom mnogo “iznimaka” pa nisu niti u zoni eura, a Danci se okreću prema dubljem europskom zajedništvu.

Svaka zemlja kad preuzima predsjedavanje daje drugima na znanje na što misli staviti naglaske. Za Dance to su Program europske obrambene industrije i ReArm Europe, te tzv. Nova pravila o klimi, digitalizaciji i energetskoj sigurnosti. Ali, to su stupovi na kojima se oblikuje politička dugoročna agenda za koju kažu da će se, također dugoročno, zalagati.

Čvrsta podrška Ukrajini

To je, kao što je najavila i Mette Frederiksen drugim riječima, jačanje obrane i otpornosti EU-a do 2030. godine, zatim čvrsta podrška Ukrajini i ubrzanje napretka u proširenju EU-a te unapređenje konkurentnog zelenog gospodarstva s ambicioznim klimatskim ciljevima za 2040. godinu.

Ovaj dio oko čvrste podrške Ukrajini i pokretanja pitanja proširenja – a to znači pitanja Ukrajine u prvom redu, zatim Moldavije i onda “šest balkanskih zemalja”, tim se redom navodi – opet će oneraspoložiti američku stranu i – tko zna kako će reagirati i što može tražiti.

Na primjer, ako će se htjeti igrati oko visine carina, jer kako se prošetao od 50 posto na deset posto, može i obratno, Trump bi mogao izazvati nove podjele među zemljama članicama. Ali, već su i ove carine s američke strane smišljene da defavoriziraju njemačku industriju automobila, čelika, aluminija, zatim dansku farmaceutsku industriju, a primjerice, olakšavaju trgovinu francuskim vinima, i slično.

Danci su i inače prvaci u svemu što se tiče klimatskih promjena, a sigurno su im i promjene na Grenlandu pred očima tako da je samorazumljivo da im je na tome fokus, s time da smatraju da bi EU trebala povećati konkurentnost na svjetskom tržištu upravo kroz zelenu agendu. I to će izazvati velike debate, ali nije rečeno da njihovi argumenti neće proći. Svijet se mijenja, konstatiraju Danci.