Najnovije tromjesečno izvješće tržišnih analitičara UniCreditova Investment Institutea otkriva kako su gospodarski izgledi srednjoistočne Europe sve ovisniji o domaćoj potražnji, s obzirom na to da trgovinske napetosti i slabost europskog automobilskog sektora opterećuju inozemnu potražnju. Nadalje, UniCredit očekuje da će rast BDP-a u regiji srednjoistočne Europe koja je dio Europske unije porasti s dva posto iz 2024. godine na 2,2 posto 2025. godine, odnosno na 2,5 posto 2026. godine.

EU fondovi u fokusu

Izvješće za drugo tromjesečje 2025. godine “Upravljanje carinskim izazovima” (Navigating the Tariff Tide) ističe kako su potrošnja kućanstava i ulaganja financirana sredstvima iz EU fondova glavni stupovi gospodarske otpornosti u regiji srednjoistočne Europe. Ograničena ponuda tržišta rada s relativno niskim stopama nezaposlenosti podržavaju rast realnih plaća, a time i potrošnju. Istodobno, neizvjesnost oko američkih carina i rizik od fiskalnog odstupanja (u nekim zemljama) i dalje su izazovi za makroekonomsku stabilnost.

“U razdoblju u kojem trgovinske napetosti i slaba globalna potražnja stvaraju teškoće primjećujemo da se gospodarstva srednjoistočne Europe prilagođavaju prebacivanjem svojih pokretača rasta na unutarnju potražnju”, izjavio je stariji ekonomist UniCredita za regiju srednjoistočne Europe i jedan od glavnih autora poglavlja o srednjoistočnoj Europi Mauro Giorgio Marrano. “Taj je pomak potaknut snažnim rastom realnih plaća i ubrzanim isplatama iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost”, zaključio je.

“Zemlje koje usklade reforme s rokovima za isplatu sredstava iz EU fondova najbolje će proći”, dodala je Eszter Gárgyán, FX strateg za regiju srednjoistočne Europe i koautorica izvješća.

“Hrvatsko gospodarstvo vjerojatno će usporiti snažan tempo iz prethodnih nekoliko godina. Međutim, rast zaposlenosti, realnog dohotka i snažna apsorpcija sredstava dodijeljenih iz Mehanizma za oporavak i otpornost i dalje će podržavati solidnu stopu rasta od oko tri posto u srednjoročnom razdoblju unatoč mnogim izazovima, posebno onima iz vanjskog okruženja”, naglašava Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke.

U izvješću stoji kako bi se uporaba EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost trebala povećati u većini zemalja, osim u Mađarskoj. Za Hrvatsku se očekuje da će iz spomenutog mehanizma u ovoj i idućoj godini povući oko 5,5 milijardi eura. Apsolutni rekorder u ovom kontekstu je Poljska koja će u ovoj i idućoj godini “povući” čak 33,4 milijarde eura. Ispred Hrvatske u isplatama je u ovom razdoblju još samo Rumunjska koja će u 2025. i 2026. ukupno poveći oko 6,6 milijardi eura.

Izvješće donosi nekoliko ključnih naglasaka kako za hrvatsko gospodarstvo, tako i za gospodarstvo šire regije koje pokriva UniCredit. Model rasta prebacuje se na unutarnju potražnju: inozemna potražnja, osobito u sektorima poput automobilske i farmaceutske industrije, oslabljena je američkim carinama. Međutim, domaća potrošnja i dalje je snažna, a pogoduju joj ograničena ponuda tržišta rada i konvergencija plaća. Prosječni rast realnih plaća u srednjoistočnoj Europi najvjerojatnije će se približiti brojki od četiri posto 2025. godine, a usporiti na 3,3 posto u 2026. godini, s obzirom na to da će izborni ciklusi u regiji pridonijeti rastu plaća u razdoblju od 2024. do 2025. godine. U nekim će zemljama izborni ciklusi i povećanja minimalnih plaća dodatno utjecati na dinamiku plaća. Očekuje se kako će fiksna ulaganja porasti tijekom 2026. godine uz pomoć EU fondova i nižih kamatnih stopa.

Oprezno rezanje kamata

U vezi s praćenjem fiskalnih i političkih rizika, Rumunjska, Poljska, Mađarska i Slovačka suočene su sa sve većim pritiskom da provedu fiskalne prilagodbe. Svakako valja istaknuti Rumunjsku, koja riskira sniženje kreditnog rejtinga bez jasnog parlamentarnog opredjeljenja za konsolidaciju javnih financija.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Glede inflacije i monetarne politike, analitičari naglašavaju kako se inflacija u zemljama poput Češke i Srbije približava ciljanoj stopi, dok u drugim zemljama povećanja poreza i nadzori cijena kompliciraju situaciju. Što se pak trendova u monetarnoj politici tiče, UniCredit predviđa oprezno snižavanje kamata u iznosu od 25 do 50 baznih bodova na odabranim tržištima tijekom 2025. godine, s ograničenim prostorom za daljnje ublažavanje monetarne politike tijekom 2026. godine.