U nadolazećim tjednima američki Kongres mogao bi učvrstiti vodstvo Kine u utrci za čistu energiju usvajanjem “velikog, lijepog zakona” Republikanske stranke koji, između ostalog, nastoji ukinuti porezne poticaje za čistu energiju iz Zakona o smanjenju inflacije. To bi potaknulo američko povlačenje iz uporabe obnovljivih izvora energije kao što su sunce, vjetar i vodik, kao i električnih vozila (EV) i potrebne infrastrukture za punjenje, što bi ozbiljno dovelo u pitanje napore SAD-a da izazove prevlast Kine u zelenoj industriji.

Brojke su zapanjujuće. Globalno, Kina zauzima 65 posto proizvodnih kapaciteta za vjetroturbine i više od 80 posto za solarne panele, uz dominaciju u proizvodnji sustava za pohranu energije i električnih vozila. Kina također u velikoj mjeri kontrolira vađenje i rafiniranje minerala potrebnih za te zelene proizvode, prerađujući oko 90 posto rijetkih zemnih elemenata i 60 do 70 posto kobalta i litija.

Supersila u čistoj tehnologiji

Za razliku od proizvodnje nafte i plina, koja je rasprostranjena u mnogim zemljama, Kina je postala neprikosnoveni svjetski lider u čistoj energiji – ne samo u jednoj tehnologiji ili tržišnom segmentu, već gotovo cijelom portfelju. Kineska industrijska oprema stoga je odigrala nezamjenjivu ulogu u globalnoj energetskoj tranziciji. Masovno uvođenje obnovljivih izvora energije u Kini – uključujući više od 800 gigavata instalirane solarne energije i vodeću svjetsku izgradnju vjetroelektrana na kopnu i moru – dramatično je smanjilo troškove zelene tehnologije, a njezin izvozni kapacitet učinio je te proizvode dostupnijima i pristupačnijima, posebno na globalnom jugu.

Kina je slijedila ovaj program ne kao odgovor na klimatske promjene, već zbog vlastite energetske nesigurnosti. Kineska vlada je 2009. godine, prepoznajući ranjivost koju podrazumijeva njezina ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima i energetskim tržištima pod stranom kontrolom, usvojila dugoročnu industrijsku strategiju kako bi postala globalna proizvodna supersila u čistoj tehnologiji.

U to su vrijeme Njemačka i Japan bili svjetski predvodnici u solarnim inovacijama. No, kroz državne subvencije, regulatornu koordinaciju i strateško planiranje Kina je apsorbirala, replicirala i povećala postojeće tehnologije, dok je također inovirala i razvijala nove, posebno za baterije. Danas je kineski sektor čiste tehnologije najkonkurentniji i čini deset posto BDP-a.

Kineska dominacija počiva na duboko integriranom, visoko koordiniranom proizvodnom ekosustavu. Mnogi ključni ulazi za solarne panele, baterije i električna vozila nalaze se u radijusu od tri do četiri sata, što omogućuje brzu proizvodnju, strogu kontrolu kvalitete i neusporedivu isplativost. Ova geografska gustoća rezultira jeftinijim proizvodima, ali i sposobnošću nadmašivanja brzine. Optimizacija opskrbnog lanca te zemlje nije bila slučajna – bio je to namjeran politički izbor koji je zahtijevao regionalnu koordinaciju i milijarde juana u ulaganjima u infrastrukturu.

Državna potpora daleko je nadilazila subvencije. Kao dio svoje šire ekonomske strategije, Kina je uložila kapital u istraživanje i razvoj na sveučilištima, tehnološkim parkovima i proizvodnim zonama, povećavajući inovacije i potičući paritet troškova brže od bilo koje druge zemlje. Država nije birala pobjednike, izgradila ih je, a zatim udvostručila kada je model funkcionirao. Kineski predsjednik Xi Jinping rekao je 2021. na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda da će Kina “pojačati potporu drugim zemljama u razvoju zelene i niskougljične energije”. Dosad je ta zemlja ispunila svoju obvezu: prošle je godine gotovo pola kineskog izvoza solarne energije, vjetra i električnih vozila otišlo na globalni jug, gdje potražnja za energijom raste, a kapital je oskudan.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Koordinirano objedinjavanje

Kineski poticaj obnovljivim izvorima energije bio je blagodat za ta gospodarstva u razvoju s visokom stopom rasta, a energetski siromašna. Umjesto da čekaju fragmentiranu pomoć ili skupa zapadna rješenja, mnoge vlade smatraju da su kineski projekti čiste energije po principu “ključ u ruke” jedina opcija – kada je izbor između nikakve mreže i kineske mreže, pragmatizam često nadmašuje geopolitiku. Nijedan drugi izvoznik ne može se mjeriti s kineskim koordiniranim objedinjavanjem jer malo njih posjeduje industrijsku dubinu i strpljiv kapital za osiguranje cijelih sustava.

Kao posljedica toga gotovo sve solarne instalacije u Gani koriste se kineskim inputima. U Indoneziji i Keniji kineske tvrtke pomažu u modernizaciji mreža i elektrifikaciji ruralnih regija. Diljem Afrike električna vozila proizvedena u Kini – koja koštaju manje od 15 tisuća dolara – brzo postaju prva vozila mnogim ljudima. Čini se da će se taj trend nastaviti. Cijene i opseg proizvodnje BYD-a, kineskog prvaka u proizvodnji električnih vozila, preoblikuju globalno tržište automobila i učinili su tu zemlju najvećim svjetskim izvoznikom automobila. Očekuje se da će do 2030. kineski proizvođači automobila zauzeti 39 posto tržišta u Africi i na Bliskom istoku.

Nagle promjene politike američke vlade – revnost jedne administracije za čistom energijom praćena prezirom sljedeće administracije prema njoj – protratile su priliku Amerike da postane svjetski lider u niskougljičnom sektoru, da i ne spominjemo njezinu dugogodišnju prednost u inovacijama. Kina sada ima sve pod kontrolom, zahvaljujući višedesetljetnom naporu na izgradnji svoje industrije čiste tehnologije, dominira opskrbnim lancima i izvozi jeftina sredstva elektrifikacije u svijet.

© Project Syndicate 2025.