Još uvijek je teško razlučiti kako se točno stoji s carinskim nadmudrivanjima s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i gdje će ona stati, no podaci o robnoj razmjeni na razini EU za prvi kvartal pokazali su da je sama prijetnja trgovinskim ratom pokrenula aktivnosti i zasad ima pozitivan predznak. Izvoz članica EU prešao je godišnju stopu rasta od devet posto, a uvoz je bio za 1,3 posto veći.

To vrijedi i u hrvatskom slučaju, preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u tom razdoblju ukupan izvoz veći za 9,3, a uvoz 8,1 posto. Ipak, u SAD su hrvatske tvrtke plasirale manju vrijednost robe nego lani (gotovo 19%), a pao je i uvoz (8%), dok je značajno rasla prodaja na glavnom tržištu – EU-u te zemljama izvan bloka.

U Njemačku, koja je zbog SAD-a u fokusu, iz Hrvatske je izvezeno 11,4 posto više nego lani, no kod usporedbe valja imati na umu i da je lani u ožujku izvoz u tu zemlju znatno pao. Paket dodatnih carina u odnosima SAD – EU na snagu bi, ne bude li odgode, trebao stupiti za mjesec dana, no domaći analitičari su već sada prilično složni u procjeni da ne treba biti previše pesimističan.

U očekivanjima efekata, štoviše, carine mogu i potaknuti neke dobre promjene u samom europskom gospodarstvu. “Generalno su analitičari pesimistični u odnosu na ono što bi se moglo dogoditi, ali treba gledati i financijska tržišta, koja su optimističnija. Mislim da ne treba preuveličavati stvari, tenzije kojima smo svjedočili i još uvijek svjedočimo jače su nego što smo svi inače navikli, ali u pravilu uvijek se svi žele dogovoriti”, kaže glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić. Po njemu najizazovniji trenuci u odnosima s SAD-om i Trumpom tek predstoje, ali do kraja godine, uvjeren je, naviknut ćemo se na nove uvjete poslovanja.

Uostalom, ističe i kako su u slučaju Hrvatske, efektivne carinske stope za SAD na razini oko šest posto, što gospodarstvo, koje je naviklo i na veće barijere, po njemu još uvijek može podnijeti. Stojić, a slično govori i Silva Stipić Koali, direktorica Centra za internacionalizaciju poslovanje HGK, u promatranju hrvatskog izvoza u SAD važnim ističe da je lanjski izvoz u tu zemlju dosegnuo rekord.

Osmina izvoza u Njemačku

U Njemačku je u prvom kvartalu izvezeno roba vrijednih 782 milijuna eura, što je osmina ukupnog hrvatskog izvoza u tom vremenu. U Sloveniju, koja se počinje učvršćivati na poziciji drugog glavnog tržišta, ispred Italije, izvoz je skočio za 115,4 posto (izvezeno je 736 milijuna eura), a nakon dugo vremena rastao je brže od uvoza, iako je još uvijek robna razmjena s tom susjednom zemljom u debelom deficitu.

Izvoz u Italiju rastao je osjetno sporije (3,7%) i dosegnuo 713 milijuna eura, s tim da je uvoz iz Italije, za razliku od Njemačke, značajno pao (23%). U SAD, pak, vrijednost izvezene robe u prvom kvartalu dosegla je 160 milijuna eura, no, uočljiv je veliki pomak u izvozu u susjednu Kanadu, čak od 664 posto. Iz samog izvješća DZS-a nije vidljivo što je konkretno zaslužno za taj iskorak. U veljači je, istina, završen posao i isporučen brod za rasute terete kanadskom naručitelju Algomi, koji je gradio riječki 3. maj, ali vrijednost tog posla nije jedina zaslužna tom skoku. Izvezeno je 71 milijun eura vrijedne robe, a o vrijednosti govori podatak da je u cijeloj prošloj godini izvoz bio na razini od 56 milijuna eura. Značajan skok na godišnjoj razini bilježi i izvoz u Slovačku (+111%), a od tradicionalnih tržišta ponovno jača izvoz u Srbiju (+22%).

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Prerađivačka industrija ukupno ima veći rast nego uvoz iz drugih zemalja, ali je još uvijek u deficitu. Tom odnosu značajno pridonosi prehrambena industrija, čija je stopa rasta bila nešto iznad četiri, a uvoza gotovo 10 posto. Prehrambenih proizvoda izvezeno je za 510 milijuna eura, a uvezeno 1,04 milijarde eura. Pozitivno je s druge strane da je izvoz poljoprivrednih proizvoda rastao za 12,5 posto, dvostruko brže od uvoza, pa se popravlja odnos vrijednosti uvoza i izvoza u toj djelatnosti.

Nezahvalna predviđanja

Iz redova industrijskih proizvođača zanimljivo je da značajno raste izvoz rafinirane nafte, dok značajno pada uvoz, te u tom segmentu se opet ostvaruje suficit. U ‘plusu’ su još proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, prerada drva, te izvoz sektora opskrbe vodom i gospodarenja otpadom.

“Podaci za prvo tromjesečje pružaju određeni optimizam. Do kraja 2025. očekujem da će izvoz iz RH prema Njemačkoj ostati stabilan, ali će vjerojatno rasti sporije, uz povećanu potrebu za diversifikacijom tržišta. Geopolitičke napetosti između Njemačke i SAD-a predstavljaju značajan rizik, koji nije isključeno da će se reflektirati i na hrvatsko gospodarstvo u nadolazećim mjesecima, s obzirom na jaku povezanost naših izvoznika s njemačkim kupcima”, ističe Silva Stipić Kobali, uz ogradu da se politika SAD-a posljednjih mjeseci nije pokazala dosljedna, te da su dugoročna predviđanja nezahvalna.

“Pravu sliku zapravo ćemo dobiti tek za šest mjeseci do godinu dana, no negativni trendovi došli bi i bez carina i Trumpove politike. Dapače, stava sam da same carine niti neće imati toliki efekt kako se isprva činilo jer su se već dogodila ispuhivanja najavljivanih brojki, a prilično sam siguran da će se na kraju dogoditi i još značajniji uzmak, koji će biti prezentiran kao pobjeda u pregovorima”, ističe ekonomski analitičar Andrej Grubišić, koji je među sugovornicima bio nešto suzdržaniji s optimizmom. Smatra da se same recesije ne treba bojati jer ona je u ekonomiji normalna. Ono što je za zapadnu hemisferu, a posebno EU i njezino gospodarstvo, bitno po njemu je da se recesija događa u uvjetima slobodnije ekonomije jer u suprotnom postoje veliki izgledi da se ne upadne u stagflaciju.

“Našu malu ekonomiju zahvatit će ono što prolazi Europa, koja je opterećena prevelikom birokracijom, državnom potrošnjom koja doseže, a negdje i prelazi, 50 posto BDP-a i s udjelom javnog duga od oko 80 posto u BDP-u. Do usporavanja i recesije bi, dakle, došlo i bez carina”, ističe Grubišić.