Što se nas tiče, mislimo da smo došli pred kraj ciklusa smanjivanja kamatnih stopa. Ako će se podaci koji će dolaziti sada između šestog i devetog mjeseca, kad imamo novu projekciju, više-manje poklapati s našom projekcijom, onda ne očekujem nikakve značajne promjene u politici kamatnih stopa.

Ali naravno, ako bi došlo do iznenađenja u smislu više stope inflacije, BDP-a ili obrnuto, to može utjecati na našu odluku o kamatnim stopama. Ali kao što je prije nekoliko dana rekla Christine Lagarde, mislim da smo blizu kraja procesa smanjivanja kamatnih stopa…”

Efekt na potražnju

Istaknuo je to u razgovoru s novinarima na 31. Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji guverner HNB-a Boris Vujčić dodavši: “Najveća neizvjesnost i dalje se tiče trgovinske politike i carinskih stopa. To je nešto oko čega je jako teško imati bilo kakve konkretne pretpostavke jer se stvari mijenjaju kontinuirano i svi očekujemo vidjeti kakav će biti ishod tih pregovora”.

Jedno od pitanja guverneru bilo je i potencira li ECB-ova politika rast inflacije u Hrvatskoj, budući da središnja europska banka i dalje snižava kamatne stope. Inflacija u eurozoni već je ispod dva posto, dok je u Hrvatskoj opet ubrzala na 4,3 posto…

“Ne očekujem da će to značajno promijeniti naše projekcije. I dalje očekujemo da će inflacija u Hrvatskoj padati prema 2,2 posto iduće godine bez obzira na ovo smanjenje kamatnih stopa u eurozoni, koje je posljedica toga što se monetarna politika vodi s obzirom na agregat inflacije u cijeloj eurozoni.

Ne zaboravimo da ćemo u sedmom mjesecu imati i početak makrobonitetnih mjera koje će dodatno prigušiti osobnu potrošnju, pa će i to pridonijeti trendu pada stope inflacije. Te makroprudencijalne mjere možemo koristiti autonomno za kreiranje nekih svojih uvjeta makroekonomske politike”.

Vujčić je komentirao i je li najava, pa odgoda tih mjera ubrzala kreditiranje… “Imat ćemo u ovom kvartalu nešto više kredita, pogotovo stambenih. Dva su razloga zašto je pomaknuta primjena na dva mjeseca.

Jedan je prilagodba svih IT sustava i u bankama i u HNB-u novim mjerama, a drugi je bio to da je dosta ljudi koji su bili u procesu odobravanja kredita zatražilo da završi taj proces. No, mjera će bez obzira na to početi “gristi” od srpnja. Ona je dugoročna, s dugoročnim učincima na potražnju za kreditima i kao što smo rekli – više potrošački nego stambeno”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Novi skok cijena hrane?

Puno je zahtjeva za kreditiranje u bankama. Vidite li tu problem? Očito su se ljudi pobojali da neće moći dobiti toliko nakon 1. srpnja… “Sigurno ćemo imati nešto kredita koji će se odobriti prije toga po starim uvjetima. Ali to u nekom dugoročnom trendu odobravanja kredita nije značajno”, istaknuo je Vujčić odbacivši dvojbe postoji li diskrepancija u politikama HNB-a po pitanju kreditiranja s politikom države koja je uvela porez na promet nekretninama te oslobađanje od PDV-a pri kupnji prve nekretnine za mlađe od 45 godina?

“Ako pogledate analize makroprudencijalnih mjera koje se tiču stambenih kredita, uveli smo “loan-to-value”, odnosno odnos kredita koji se može uzeti prema vrijednosti nekretnine i ograničili koliko raspoloživog dohotka može ići na otplatu stambenog kredita. Analize pokazuju da u dužem roku mjere takvog karaktera povećavaju priuštivost nekretnina te smanjuju rast cijena nekretnina koji je bio vrlo visok. Tako da bih rekao da su to u biti komplementarne mjere”.

Guverner se nije želio upuštati u procjene hoće li s novom turističkom sezonom uslijediti i dodatni skok cijena hrane. “To ćemo vidjeti. Ponavljam, imali smo dvostruko viši rast cijena u zadnje tri godine u odnosu na konkurente na Mediteranu. Zbog toga smo počeli gubiti i udio na tržištu Mediterana u noćenjima, a realna potrošnja nam već pada. To je jasna poruka što se događa s relativnom konkurentnošću vezanom za cijene. Ali djelatnici u turizmu i ugostiteljstvu su oni koji određuju cijene”, poručio je Vujčić.