Najuspješnija zemlja članica Europske unije u pogledu zaposlenosti nedvojbeno je Češka. O tome svjedoči cijeli niz međunarodno usporedivih statističkih podataka dobivenih anketom radne snage.

Kao glavni pokazatelj stanja na tržištu rada obično se koristi stopa nezaposlenosti koja pokazuje udio nezaposlenih u radnoj snazi, tj. u zbroju zaposlenih i nezaposlenih. U 2024. godini najnižu je stopu nezaposlenosti imala Češka – samo 2,6 posto. Za usporedbu, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je pet posto, u Francuskoj 7,4 posto, a u Španjolskoj čak 11,4 posto.

Na relativan opseg nezaposlenosti, međutim, može utjecati aktivnost u pogledu traženja posla, a time i mnogi čimbenici koji na nju djeluju. Ako, na primjer, neke osobe žele raditi, ali ne traže posao jer ne vjeruju da bi ga mogle naći, onda ih anketa radne snage neće svrstati u nezaposlene, već u neaktivne.

Visoka razina zaposlenosti žena
Iz navedenog je razloga stopa zaposlenosti, tj. udio zaposlenih u stanovništvu bolji pokazatelj stanja na tržištu rada. Osobito kvalitetan i međunarodno usporediv pokazatelj je stopa zaposlenosti muškaraca u dobi od 25 do 54 godine jer na nju najslabije utječu razlike u pohađanju obrazovanja i pravilima umirovljenja.

Po visini stope zaposlenosti muškaraca srednje dobi u 2024. godini predvodila je Češka s iznosom od čak 94,4 posto. Vrijednost tog pokazatelja u mnogim je zemljama bila znatno niža. Tako je, na primjer, u Francuskoj iznosila 86,6 posto, u Hrvatskoj 86,5 posto, u Grčkoj 86,4 posto, u Italiji 84,1 posto te u Španjolskoj samo 83,2 posto.

Čini se kako visoka razina zaposlenosti čeških muškaraca omogućuje mnogim udanim ženama da se potpuno posvete djeci. Stopa zaposlenosti mlađih žena relativno je niska, a zatim postupno raste s dobi, da bi se naposljetku približila nadomak stopi zaposlenosti muškaraca. U skupini osoba starih od 45 do 49 godina stopa zaposlenosti žena doseže 92,5 posto. Ni u jednoj od ostalih zemalja Europske unije nije zabilježena toliko visoka razina zaposlenosti žena iste dobi.

Nadalje, ulazak mladih na češko tržište rada veoma je lagan. To pokazuje vrlo nizak udio osoba izvan zaposlenosti, obrazovanja ili osposobljavanja u ukupnom stanovništvu starom od 15 do 29 godina. Vrijednost navedenog pokazatelja za skupinu mladih muškaraca iznosi samo 3,9 posto. Za razliku od toga, u Hrvatskoj je njegova vrijednost 10,5 posto, u Španjolskoj 11,9 posto, u Francuskoj 12,3 posto, a u Grčkoj i Italiji čak 13,8 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Čimbenik koji znatno pridonosi povoljnom stanju na češkom tržištu rada, posebno u duljem roku, su velike investicije u fizički kapital. Naime, upravo je Češka zemlja s najvećim udjelom investicija u fiksni kapital u BDP-u. Spomenuti je pokazatelj 2024. godine iznosio 26,2 posto. Osobito su važne investicije u strojeve i opremu zbog njihova utjecaja na produktivnost rada, a time i na potražnju za radom. Češka i u tom pogledu predvodi s udjelom u BDP-u od 9,2 posto.

Kuponska privatizacija
Što stoji iza navedenih uspjeha Češke? Na kojim se idejama i stavovima temelji politika koja je do njih dovela?

Izgleda kako opseg ulaganja u privatni fizički kapital u krajnjoj crti odražava ekonomske stavove stanovništva. Komparativno istraživanje javnoga mnijenja koje je proveo njemački sociolog i povjesničar Rainer Zitelmann potvrđuje da češko stanovništvo ima veoma pozitivan stav prema kapitalizmu.

Na političko-ekonomske stavove češkog stanovništva utjecalo je negativno povijesno iskustvo sa Sovjetskim Savezom kao vodećom zemljom socijalizma. Poznato je da su sovjetski tenkovi 1968. godine ugušili Praško proljeće, pokušaj političke i ekonomske liberalizacije socijalizma. Takve ideje tada je zagovarao, na primjer, češki ekonomist Ota Šik čija je knjiga “Treći put” prevedena na hrvatski. Nakon Baršunaste revolucije, u Češkoj je provedena takozvana kuponska privatizacija putem koje su brojni građani postali kapitalisti. O stavovima češkog stanovništva svjedoči i činjenica da je istaknuti ekonomski liberal Vaclav Klaus bio premijer i predsjednik države.

Češka je ostvarila velik uspjeh u pogledu zaposlenosti, ali pred njom stoji zadatak dostizanja razine plaća kakvu imaju Njemačka i druge razvijene zemlje. Prosječna bruto plaća po satu rada u Češkoj je 18,2 eura, a u Njemačkoj 43,4 eura. Češka zasigurno može dostići Njemačku u razmjerno kratkom razdoblju ako proširi i radikalizira prokapitalističku ekonomsku politiku.