Početkom idućeg tjedna kreće nova ponuda trezorskih zapisa Ministarstva financija, i to ciljanoga iznosa 750 milijuna eura, na rok od 364 dana i uz 2,6 posto prinosa za tzv. male ulagatelje, za koje se kamatna stopa već uobičajeno utvrđuje unaprijed.

Uz tri dosad realizirana izdanja tzv. narodnih obveznica, predstojeći trezorci već su deveto izdanje kratkoročnog državnog duga koji se nudi na upis i tzv. malim ulagateljima.

Prinosi poticajni, iako niži
Stvari su se uhodale i ritam tih emisija danas je više-manje rutinska stvar. Ipak, resorni ministar i potpredsjednik Vlade Marko Primorac uoči početka nove ponude sazvao je novinare jer ona nosi novitet kojim se htio pohvaliti. Umjesto dva kanala prodaje – kroz mrežu poslovnica Fine i putem platforme e-Riznica koja je dosad polučila jako dobre ocjene funkcionalnosti – odsada će se u državne papire moći ulagati još jednostavnije – putem mobitela.

U Ministarstvu su razvili mobilnu aplikaciju m-Riznica. Primorac ju je opisao kao “državni fintech u pravom smislu riječi”. M-Riznica već će se danas moći aktivirati (putem e-Riznice), a od ponedjeljka će se putem nje moći obaviti i kupnja novih trezoraca.

Novom rundom izdanja trezorskih zapisa refinancirat će se dospijevajući TZ iz lanjskog lipnja u koji su građani uložili 755 milijuna eura. Utvrđeni prinos u predstojećoj ponudi je, posve očekivano, osjetno niži od 3,65 posto, koliko je iznosio na dospijevajući trezorac. Jednostavno, u međuvremenu su tržišni prinosi osjetno pali, i to u prvom redu kao posljedica ciklusa spuštanja kamatnih stopa Europske središnje banke, koja ih je od lanjskog lipnja smanjivala čak sedam puta.

Imajući u vidu trenutačne razine tržišnih prinosa na državni dug ročnosti od godinu dana, godišnja kamata od 2,60 posto kamata zapravo je i nešto viša, a time i poticajna. To posebice vrijedi za usporedbe s novim bankovnim oročenjima na koja banke danas u prosjeku plaćaju manje od 1,7 posto (podatak HNB-a za ožujak), a usto su primici od kamata na štednju podložni i oporezivanju (po stopi od 12 posto) što nije slučaj s državnim papirima.

Pri ulaganjima u državne vrijednosne papire apetite u pogledu povrata jednostavno treba prilagođavati uvjetima na tržištu, a trenutačno se oni očituju u nešto nižim razinama prinosa nego donedavno, a posebice u odnosu na vrijeme ciklusa dizanja kamatnih stopa ECB-a.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Okretanje državi i “retail” investitorima dosad je svakako rezultiralo skretanjem značajnih iznosa njihove štednje, odnosno novca raspoloživa za ulaganje u instrumente državnog duga. Ministar Primorac iznio je nekoliko brojki koje govore u prilog tomu. U rukama građana danas je više od 7,4 posto ukupnog državnog duga RH. U apsolutnim iznosima to znači da u obveznicama i trezorcima danas imaju oko 3,66 milijardi eura.

No, gleda li se ukupan iznos svih 11 dosadašnjih “narodnih” izdanja (računajući i one koji su u međuvremenu isplaćeni) fizičke osobe u njima su participirale više od 8,1 milijardu eura. Ne računajući preklapanja (dobar dio investitora sudjelovao je u više izdanja), u tim je izdanjima sudjelovalo više od 288 tisuća takozvanih malih ulagatelja, a u Ministarstvu financija rado ističu podatak o više od 52 tisuće novih računa ulagatelja koji su otvoreni pri Središnjem klirinško-depozitarnom društvu upravo radi kupnje državnih obveznica i/li trezorskih zapisa.

280 milijuna eura kamata
Usto, Primorac ne propušta spomenuti da je slijedom sudjelovanja građana u izdanjima kratkoročnog i dugoročnog državnog duga njima ukupno skrenuto više od 280 milijuna eura kamata, s tim da na već isplaćene otpada 167 milijuna eura.

Interes građana u budućim ponudama tih papira ovisit će o poticajnosti prinosa u odnosu na rizikom usporedive alternative, ali ono što je posve izvjesno je da ukupna arhitektura za ta ulaganja nisu prepreka. Uz ostalo, unatrag pola godine uspostavljeni su i poslovi tzv. održavatelja tržišta, što je mehanizam koji jamči građanima da u svakom trenutku, po tržišnim uvjetima, mogu kupiti ili prodati “narodne” vrijednosne papire.