Europska komisija objavila je pozitivne gospodarske prognoze za Hrvatsku. Očekuje se rast plaća i kupovne moći građana, dok bi se rast cijena trebao usporiti. Prema izvješću, Hrvatski BDP bi ove godine trebao porasti za 3,2 posto, dok se u 2026. predviđa rast od 2,9 posto. Veći gospodarski rast u Europskoj uniji očekuje se u samo nekoliko zemalja: Malti, Danskoj, Irskoj i Poljskoj, piše Večernji.

Što se inflacije tiče, Komisija procjenjuje da bi ona mogla padati do 2026., kada bi se trebala stabilizirati oko 2 posto. U odnosu na ostatak Unije, veći porast cijena očekuje se u Rumunjskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Estoniji i Bugarskoj. Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da su rezultati u skladu s planovima Vlade.

Novi podcast

‘Prosječna plaća za dostojanstven život treba biti 2.000 eura’. Ljubo Jurčić večeras u 20 sati kod Ilije Jandrića

“To je u narednom razdoblju osigurati i dalje višestruko veću stopu rasta gospodarstva RH u odnosu na prosjek EU i Eurozone. Što se tiče inflacijskih pritisaka, tu isto tako, sukladno našim očekivanjima, dolazi do smanjenja očekivane stope inflacije. To je također dobro. Postoje dva glavna indikatora – jedno je indeks potrošačkih cijena koji mjeri RH, a drugo je harmonizirani indeks koji pokazuje Europska komisija. Tu smo također zadovoljni s trendom usporavanja inflacije i nadamo se da će se taj trend očuvati, odnosno nastaviti u smislu smanjenja inflacijskih pritisaka”, rekao je Primorac. Prema projekcijama Komisije, građanima bi trebala rasti kupovna moć, kao i primanja, dok bi inflacija trebala nastaviti usporavati. Na pitanje koliko su te prognoze realne, odgovorio je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvoje Stojić.

“Hrvatska će i dalje imati jednu solidnu stopu rasta, no ona će ipak biti niža. Među glavnim razlozima zašto bi ona trebala biti niža je i dalje vrlo slab oporavak u Euro području zbog carinskih ratova. Ono što također očekujemo u narednom razdoblju je slabljenje fiskalnog impulsa od strane države nakon svih ovih izbora koje smo imali zadnje dvije godine. Dakle, javna bi potrošnja trebala imati manji obol po pitanju pokretanja rasta. Što se tiče tržišta rada, ono bi u Hrvatskoj i dalje trebalo ostati relativno robusno budući da rast zaposlenosti od oko tri posto je značajno veći u odnosu na 0,5 posto na istoku Europe”, rekao je Stojić.

Govoreći o visini plaća, dodaje: “Plaće bi ove godine trebale rasti oko 8,5 posto što je i dalje među najvećim stopama rasta među članicama EU. To dolazi nakon prošle godine kada je Hrvatska bila apsolutni rekorder prema realnom povećanju medijalnog dohotka od čak 22 posto”, kazao je Stojić.