Donald Trump i Tim Cook ponovno su u središtu medijskog interesa nakon što je bivši američki predsjednik javno izrazio neslaganje s Appleovim planovima proširenja proizvodnje u Indiji. Prema izvještajima CNBC-a i Bloomberga, Trump je tijekom javnog skupa u Kataru izjavio da je imao “mali problem” s Cookom, naglasivši kako se protivi izgradnji tvornica u zemlji koju opisuje kao “jednu od najvećih carinskih zaštitnica na svijetu”.

Prema pisanju Fox Businessa, Trump je Cooku rekao: “Dovoljno smo trpjeli vaše kineske tvornice. Sada je vrijeme da ulažete ovdje.” Što i nije neočekivano jer, Trump cijelo vrijeme zagovara povratak proizvodnje u SAD kako bi se smanjio trgovinski deficit i otvorila nova radna mjesta. CNN dodaje kako Trump ujedno kritizira indijske carine na američku robu, ističući da SAD trebaju “uzvratiti istom mjerom”.

Iako Apple nije službeno komentirao Trumpove izjave, India Today navodi kako tvrtka već godinama smanjuje ovisnost o Kini, premještajući proizvodnje iPhonea u Indiju. Cook je ranije istaknuo da će većina uređaja za američko tržište biti proizvedena u Indiji do kraja 2025., što je izazvalo Trumpovo nezadovoljstvo. Analitičari Morningstara, prema Yahoo Financeu, smatraju da Trumpova taktika predstavlja “psihološku igru” s ciljem dobivanja dodatnih investicija u američku infrastrukturu.

Potpuni povratak proizvodnje u SAD nije izvediv, zaključili su već mnogi ekonomski stručnjaci, zbog visokih troškova rada i nedostatka specijalizirane radne snage. Procjenjuje se da bi iPhone proizveden u Americi koštao i do tri puta više od trenutačne cijene. Usto, Apple je u Indiji već uložio milijarde dolara u zajedničke projekte s Foxconnom, čime je ojačao strateško partnerstvo ključno za dugoročnu diverzifikaciju proizvodnje.

Inače, Trumpovi komentari izrečeni su u vrijeme pregovora o trgovinskom sporazumu između Indije i SAD-a, s naglaskom na tehnološku suradnju. Ipak, Firstpost upozorava da takva retorika može ugroziti odnose s azijskim saveznikom u trenutku kada se pojačava konkurencija na tehno polju s Kinom. Za Apple, ova situacija predstavlja balans između političkih pritisaka i ekonomske racionalnosti – odluka koja će utjecati na globalne lance opskrbe i cijene potrošačke elektronike u narednom desetljeću.

Sukob Trumpa i Cooka nije samo pitanje osobnih stavova, već simbol šire borbe između protekcionizma i globalizacije. Dok Trump uporno inzistira na “američkim tvornicama za Amerikance”, Apple ostaje zarobljenik vlastite poslovne logistike koja zahtijeva globalnu podršku. Konačni ishod ove faze bit će odraz moći koju političari imaju nad tehnološkim divovima u eri geopolitičkih previranja.