Za spas ili pokušaj spasa proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj država će u sljedeće tri godine kroz sustav potpora uložiti 24 milijuna eura. Pravila prema kojima će se potpore dodjeljivati, a kojima većina u sektoru nije zadovoljna, već su predstavljena krajem prošle godine kada je nacrt Programa potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva od 2025. do 2027. stavljen u javno savjetovanje.

Tada predloženi kriteriji sada su stavljeni u pravilnik koji će na javnom savjetovanju biti mjesec dana, do 11. lipnja.

Međutim, na program potpora, kao i na pravilnik stižu prigovori da tako osmišljene potpore neće ništa promijeniti niti pridonijeti povećanju proizvodnje mlijeka koja je posljednjih deset godina drastično pala. Žale se praktički svi, od mikro, malih i srednjih proizvođača kojima su potpore namijenjene, do velikih koji programom nisu obuhvaćeni.

Neprihvatljive potpore
Stočar Damir Horvatić, ujedno i predsjednik Središnjeg saveza hrvatskih uzgajivača simentalske pasmine (HUSIM), koji na farmi u Dubravi Vrbovečkoj uzgaja 70 krava, te potpore neće koristiti. “Koristim robota u mužnji, zbog čega ne mogu povećati broj muznih krava. Također, uvjeren sam da se 80 posto uzgajivača koji dobro posluju neće prijaviti na poziv zato što su limitirani, kao i ja, robotom, dostupnošću zemljom ili kapacitetima farme”, upozorava Horvatić.

Nacrt pravilnika o provedbi programa potpora za sektor mlijeka obvezuje one koji će koristiti potpore da povećaju proizvodnju mlijeka 10, 20, 30 ili 40 posto u roku od 24 mjeseca od primitka potpore. U istim postocima trebali bi povećati i broj krava, koza i ovaca.

Zauzvrat država daje potporu od najviše 80 tisuća eura po korisniku za proizvodnju kravljeg mlijeka, odnosno 30 tisuća za proizvodnju ovčjeg i kozjeg.

Horvatić upozorava da su kriteriji i način dodjele potpora pogrešni jer i dalje ne potiču uzgoj junica, odnosno ženske teladi. “Za uzgoj mliječne krave, što je proces koji traje oko dvije godine, primjerice, neću dobiti nikakav poticaj. No, ako junicu stavim u tov, onda ću dobiti poticaj. Ako želimo zadržati broj proizvođača u mljekarskom sektoru te povećati proizvodnju mlijeka, moramo uvesti poticaje za tele koje ostaje na farmi i koje će biti othranjeno dok ne postane mliječna krava”, iznosi Horvatić stav HUSIM-a.

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?

Kaže i da unatoč lošoj situaciji u sektoru, kojoj je najviše pridonijela niska otkupna cijena mlijeka koja iznosi oko 50 centi po litri, još uvijek ima oko 1500 zdravih gospodarstava koji u tom sektoru vide budućnost.

Nezadovoljni i veliki
Veliki proizvođači mlijeka – Osatina, Žito i Belje plus – ovim potporama nisu obuhvaćeni. Veliki sustavi, kao što su spomenute kompanije, iznimno rijetko komentiraju Vladine poljoprivredne politike, no iz Belja plus krajem prošle godine uključili su se u javnu raspravu nacrta programa potpore za obnovu mliječnog sektora. Tada su upozorili da se s nepovoljnim uvjetima proizvodnje nisu suočila samo mikro, mala i srednja poduzeća, već i velika.

“Kroz protekli period suočili smo se s velikim izazovima i izvanrednim troškovima koji su opteretili proizvodnju, što je znatno ograničilo razvoj i nužna ulaganja. Bez prijeko potrebnih ulaganja u proizvodnju pitanje je trenutka kada ćemo je morati prilagoditi. Stoga želimo upozoriti da program potpore narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mliječnoga govedarstva nikako ne smije izostaviti i neki vid mjera potpore za velike proizvođače, koji su jednako iscrpljeni krizama”, upozorili su iz Belja plus, koje je u međuvremenu promijenilo vlasnika i postalo dio Podravke.

Ministarstvo je tu primjedbu samo primilo na znanje, ostavši gluho na zahtjeve velikih. Koliko je poznato, za njih se i dalje ne planiraju nikakve mjere pomoći. Iz Ministarstva samo kratko poručuju da je program odgovor na višegodišnje izazove u sektoru, među kojima su oscilacije u cijenama, povećani troškovi proizvodnje i smanjenje broja proizvođača.

Loše stanje u mljekarskom sektoru najbolje će dočarati brojke. Od 2013. do 2023. količine proizvedenog kravljeg mlijeka smanjene su 41 posto, a broj proizvođača čak 76 posto. Silaznu putanju bilježimo i u proizvodnji ovčjeg i kozjeg mlijeka. Našli smo se u situaciji da možemo zadovoljiti tek 40 posto vlastitih potreba za mlijekom, dok je prosjek EU-a u samodostatnosti 117 posto.