Norveško ministarstvo financija na čelu s bivšim čelnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom odbilo je prijedlog oporbenih zastupnika za promjenu etičkih načela koja bi omogućila norveškom državnom mirovinskom fondu ulaganje u velike proizvođače oružja, prenosi Hina.

Fond, najveći državni investicijski fond na svijetu, upravlja prihodima od nafte i plina koje Norveška ulaže u dionice, obveznice, nekretnine i zelenu infrastrukturu. Ipak, prema postojećim etičkim smjernicama, fondu je zabranjeno stjecanje vlasničkih udjela u kompanijama poput Airbusa, Boeinga, BAE Systemsa i Lockheed Martina koje proizvode komponente za nuklearno oružje.

Konzervativna stranka i Stranka progresa u nekoliko su navrata pozvale parlament da liberalizira ove smjernice, a promjenu je podržala i guvernerka središnje banke Ida Wolden Bache. Kako smo već pisali prema etičkim smjernicama, fondu je, dodatno, zabranjeno ulaganje u tvrtke koje sudjeluju u proizvodnji kasetnih bombi, protupješačkih mina i duhana. Konzervativna stranka Norveške pozvala je vladu da ukine zabranu ulaganja u određene obrambene tvrtke, pozivajući se rat u Ukrajini i povećanje naoružavanja zemalja poput Kine posljednjih godina.

Ipak ministarstvo financija pod vodstvom Jensa Stoltenberga protivi se promjeni smjernica. “Smatramo da je još prerano za to,” pojasnila je zamjenica ministra financija Ellen Reitan za Reuters, dodajući da bi takva promjena zahtijevala široki konsenzus u parlamentu.

Reitan je naglasila da se etički kriteriji za ulaganja fonda ne bi trebali mijenjati ad hoc: “Kriterije u smjernicama možda će, s vremenom, trebati promijeniti, ali takve promjene trebale bi se provoditi na temelju sveobuhvatne i temeljite analize koja će kriterije staviti u odgovarajući kontekst.”

Ministarstvo u svojoj bijeloj knjizi objavljenoj u travnju nije spomenulo mogućnost izmjene smjernica, što Reuters tumači kao signal protivljenja takvoj inicijativi.

Inače, Fond je već bio kritiziran zbog ulaganja u njemačku obrambenu tvrtku Rheinmetall, koja je povezana s izvozom oružja Saudijskoj Arabiji za rat u Jemenu. Takva praksa može kršiti etičke smjernice fonda i otvoriti ga pravnim rizicima. Ipak, trenutačno fond posjeduje udjele u polovici od 100 najvećih svjetskih proizvođača oružja s ukupnom vrijednošću od 17,5 milijardi američkih dolara ili 16,1 milijardu eura unatoč deklariranim etičkim principima, pišu mediji.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”