Norveška vlada suočena je s rastućim pritiskom da dopusti svom državnom mirovinskom fondu, vrijednom 1,8 bilijuna dolara, ulaganje u određene obrambene tvrtke. Oporbene stranke dugogodišnju zabranu takvih ulaganja opisuju kao “nelogičnu i suludu” u trenutačnom sigurnosnom okruženju, prenosi CNBC. Norveški mirovinski fond ili naftni fond kako ga još zovu, najveći je nacionalni fond na svijetu, a od ranih 2000-ih ima zabranu ulaganja u tvrtke koje proizvode ključne komponente za nuklearno oružje.

Prema etičkim smjernicama, fondu je, između ostalog, zabranjeno ulaganje u tvrtke koje sudjeluju u proizvodnji kasetnih bombi, protupješačkih mina i duhana. Konzervativna stranka Norveške pozvala je vladu da ukine zabranu ulaganja u određene obrambene tvrtke, pozivajući se rat u Ukrajini i povećanje naoružavanja zemalja poput Kine posljednjih godina. Tina Bru, zamjenica čelnice Konzervativne stranke, izjavila je za CNBC da se Norveška suočava s najtežom sigurnosnom krizom od Drugog svjetskog rata te da je hitno potrebno povećati ulaganja u zapadnu obrambenu industriju radi zaštite vlastite sigurnosti i sigurnosti saveznika.

Nova investicija

Norveški naftni fond kupio četvrtinu londonskog Covent Gardena

Bru smatra da bi norveški premijer Jonas Gahr Støre trebao izmijeniti etički okvir fonda kako bi osigurao da tvrtke ključne za sigurnost ne budu isključene iz investicija. Fond je prethodno isključio iz ulaganja britanskog obrambenog izvođača BAE Systems zbog proizvodnje ključnih komponenti za nuklearno oružje te američku tvrtku Lockheed Martin Corp zbog proizvodnje kasetnih bombi. Usto ne ulažu ni u Norveška bi trebala ukinuti zabranu koja sprječava njezin suvereni fond, najveći na svijetu, da ulaže u obrambene tvrtke poput Boeinga, Airbusa, ili Honeywella, tvrde dvije glavne oporbene stranke. Bru je istaknula nelogičnost i suludost zabrane ulaganja u tvrtke od kojih norveška vlada nabavlja oružje putem državnog proračuna, piše CNBC.

Norveška trenutačno ima vladu koju vodi lijevo-centristička Laburistička stranka, a očekuje se da će vladati samostalno do novih parlamentarnih izbora u rujnu. Naime, vladajuća koalicija raspala se ranije ove godine zbog nesuglasica oko energetskih direktiva Europske unije. Iako Norveška nije članica EU-a, blisko surađuju jer je članica Europskog gospodarskog prostora.

Prema informacijama iz 7 Pillars Instituta, norveški fond ima jedinstven pristup etičkom ulaganju koji uključuje negativnu selekciju i isključenje tvrtki koje krše ljudska prava ili uzrokuju ozbiljnu ekološku štetu. Upravljanje fondom temelji se na dva glavna principa: osiguravanje održivih prinosa za buduće generacije i izbjegavanje ulaganja koja bi mogla pridonijeti neetičkim radnjama ili propustima.

Inače, norveški Naftni fond osnovan je 1990-ih kako bi ulagao višak prihoda od naftnog i plinskog sektora zemlje. Do danas je fond uložio sredstva u više od 8650 tvrtki u više od 60 zemalja diljem svijeta. Dodatno, prema izvješću CNBC-a iz 2024., fond ostvaruje značajne prinose, ali se suočava s izazovima povezanim s geopolitičkim promjenama i pritiscima na ESG (ekološke, društvene i upravljačke) investicije. Nicolai Tangen, izvršni direktor Norges Bank Investment Managementa (NBIM), naglasio je važnost ESG faktora za dugoročne prinose fonda unatoč političkom protivljenju takvim praksama.

Fond je već bio kritiziran zbog ulaganja u njemačku obrambenu tvrtku Rheinmetall, koja je povezana s izvozom oružja Saudijskoj Arabiji za rat u Jemenu. Takva praksa može kršiti etičke smjernice fonda i otvoriti ga pravnim rizicima. Ipak, trenutačno fond posjeduje udjele u polovici od 100 najvećih svjetskih proizvođača oružja s ukupnom vrijednošću od 17,5 milijardi američkih dolara ili 16,1 milijardu eura unatoč deklariranim etičkim principima, pišu mediji.

Impresivna dobit

Rekordna dobit najvećeg svjetskog državnog fonda koji osigurava budućnost norveških umirovljenika

Hans Andreas Limi iz desničarske Progresivne stranke nedavno je predložio ukidanje zabrane ulaganja u nuklearno oružje nazvavši ju “licemjernom”. S druge strane, stručnjaci poput Ide Kasse Johannesen iz Saxo Banka upozoravaju da ministarstvo financija ne bi trebalo podleći političkom pritisku već djelovati u najboljem interesu korisnika fonda i budućih generacija Norveške.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Odluka o promjeni smjernica mogla bi imati dalekosežne posljedice za Norvešku i globalnu investicijsku zajednicu. Rasprava se nastavlja dok vlada pokušava balansirati između sigurnosnih potreba i očuvanja etičkih principa.