Iza 134 milijuna kuna prometa i 104 tisuće dionica Kandita koje su jučer do 12 sati protrgovane na Burzi stoji odluka Mirka Grbešića, vlasnika Koestlina, da izađe iz vlasničke strukture Kandit Grupe. Na Burzi je tako jučer ponuđen paket od 24 posto dionica Kandita koje je držao Koestlin, bjelovarski konditor u Grbešićevu vlasništvu. Na strani kupca je, čuje se, tržište koje je dionicu jednostavno razgrabilo i to, navodno, po cijeni višoj od one koju je prodavatelj postavio kao minimalnu. Tako je zapravo realiziran veliki obrat u osječkoj konditorskoj industriji. Umjesto da pojača svoj vlasnički udio u Kanditu, na što je tržište uvelike računalo, Grbešić je odlučio iz njega potpuno izići. I dok se nagađa kako se između (su)vlasnika, prije svega Grbešića i Josipa Pavića, nije dogodio onaj “sretan spoj” te da su razlog razilaženju iznimne razlike u pristupu poslu i budućem razvoju, sam Grbešić za Poslovni dnevnik izjavljuje da je glavni razlog vlasničkog razdruživanja činjenica da je, u međuvremenu, core business Kandit Grupe postala proizvodnja šećera za koju on nema nikakvih interesa. “Koestlin je, jednostavno, procijenio da ga taj segment ne zanima. Istodobno, strateško je partnerstvo dviju kompanija ispunilo sva očekivanja – unatrag dvije godine ojačani su svi ključni poslovni parametri u obje tvrtke pa smo zajednički procijenili da nema više razloga za takav aranžman. Međutim, poslovna suradnja između Koestlina i Kandita u segmentu proizvodnje repromaterijala i distribucije nastavit će se razvijati”, objašnjava Mirko Grbešić svoj postupak.

Istodobno je Josip Pavić, predsjednik Uprave Kandit Grupe, prokomentirao kako prerada i proizvodnja šećera u poslovnom rezultatu Grupe sudjeluje sa 80 posto te da će izlazak Koestlina iz vlasničke strukture otvoriti prostor za razgovore o strateškom partnerstvu u tom segmentu. Štoviše, čini se da Pavić izjavom kako bi tvornica šećera Kandit Premier mogla postati predvodnik u konsolidacijskim procesima “baca rukavicu” Viru koji je se dosad nametao kao inicijator takvog razvoja događaja u šećernoj industriji. Istodobno, iako negira kako će fokus na proizvodnju šećera Kanditov konditorski biznis odvesti u drugi plan, na pitanje hoće li i taj segment Grupe otvoriti za pregovore o “novom” strateškom partnerstvu, Pavić je za Poslovni izjavio da zasad nemaju takvih planova. Činjenica je da je jučerašnja burzovna transakcija ponovno prilično protresla odnose u konditorskoj branši. Naime, još do prije godinu dana trajala je borba s Krašem za očuvanje vlasničke poluge Koestlin – Kandit u osječkom konditoru. Dugotrajno je vlasničko natezanje bilo motivirano i željom da se utvrde nove pozicije starih igrača na tržištu. Nakon što je Kraš ipak izašao iz vlasničke strukture Kandita, a i nakon određenih kadrovsko-organizacijskih promjena u Kanditu, očekivalo se da će Grbešić s vremenom dodatno ojačati svoje udjele. Stoga je njegova odluka za tržište potpuno iznenađenje, ali za druge igrače na njemu možda i prilika za otvaranje nove runde razgovora o konsolidaciji.

Sukob Kandit – Kraš

Kraš se prije dvije godine neočekivano pojavio u ulozi kupca kada je HFP prodavao 20 posto dionica Kandita. U izravnom sučeljavanju s vlasnikom bjelovarskog Koestlina, koji je netom prije toga na skupštini izglasao dokapitalizaciju Kandita privatnom emisijom dionica, Kraš je na dražbi odnio pobjedu. Zbog kasnije utvrđenih proceduralnih propusta, prije i u samoj dokapitalizaciji, cijeli se slučaj prilično zakomplicirao do toga da je postalo upitno koliki je paket Kraš kupio. Obje su strane posegle za pravnim polugama kako bi riješile slučaj u svoju korist, natezanje je trajalo gotovo godinu dana da bi se na koncu riješilo nagodbom. Kupac Kraševih dionica bio je Kanditov trezor, pri čemu su se tvrtke sporazumjele da odustanu od svih sudskih procesa koji su bili u tijeku. Inače, na jučerašnji datum vodeći dioničar Kandita bio je IPK Zavod d.d. sa 32,16 posto udjela, slijedio je Koestlin d.d. sa 24-postotnim udjelom, dok je treća bila osječka Premisa sa 18,92 posto udjela. Svi ostali dioničari imaju znatno manji udjel. Bivšim vlasnicima dionica ostaje pravo na dividendu u iznosu 30 kuna po dionici.