Portal e-Savjetovanja ove godine obilježava svojih prvih jubilarnih 10 godina, a iz najnovijeg izvješća vladinog Ureda za zakonodavstvo za 2024., praksu sudjelovanja u javnim raspravama o novim propisima koje država namjerava uvesti ili mijenjati prihvatilo je oko 60 tisuća korisnika. Iz godine u godinu broj onih koji su registrirani i žele participirati raste, no ukupan broj komentara tu dinamiku ipak ne prati.

Tijekom 2024. je na prijedloge koji su dani u javnu raspravu dostavljeno ukupno 13.766 komentara, a dalo ih je 4.787 sudionika. Godinu ranije zaprimljeno je primjerice ukupno 19.991 komentar, a predložilo ih je 6.445 osoba. U statistici za prošlu godinu dodatno je uočljiva mali udio prihvaćenih komentara. Tek svaki deseti komentar bilo je i uvažen. U brojkama, od 13.766 pristiglih komentara prošlo je 1.477 komentara, a djelomično je prihvaćeno 1.272, primljeno je na znanje njih 4.143, a najveći dio, 5288 nije prihvaćen, dok na čak 1.586 nije niti dan odgovor.

Tako nizak postotak uvaženih komentara, po ocjeni izvanrednog profesora na Katedri za upravno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Marka Turudića, koji se među ostalim bavio analizom prakticiranja javnog savjetovanja, moguće je posljedica apatije građana i zainteresiranih pravnih osoba za komentiranje na e-Savjetovanju. Primjećuje da je u nekim prethodnim godinama udio prihvaćenih komentara i prijedloga bio veći, primjerice u 2020. 15% ili u 2022. 17%, a u 2023. čak i nešto manji nego lani, 9%.

I HANFA aktivna

Slab odaziv on povezuje i s kratkoćom trajanja savjetovanja. U 2024. je, naime, u raspravu stavljeno 896 prijedloga zakona i drugih propisa, a samo njih 84, trajalo je 30 dana, koliko je i zakonski predviđeno. Dakle, niti 10%.

“Izgleda da je Republika Hrvatska i dalje zemlja konstantnih ugroza i opasnosti, jer je prosječno trajanje savjetovanja bilo 22 dana”, ističe Turudić, koji ukazuje i kako je neprimjerena kratkoća savjetovanja dugogodišnji problem. Prethodnih godina te su brojke bile i poraznije. Dodatno je po njemu sporna i praksa da se u javnu raspravu prijedloge propisa stavlja u vrijeme godišnjih odmora i praznika, što također utječe na slabiji odaziv građana i pravnih osoba na participaciju. Pravila o trajanju savjetovanja ispod zakonskih 30 dana stoga bi trebalo postrožiti.

U strukturi savjetovanja koja su provedena najveći dio čine pravilnici (393 od 896), dok se na zakone odnosilo 174 rasprave. Najviše propisa u javno savjetovanje lani je, inače, stavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 165 prije parlamentarnih izbora, te još 38 kao Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Inicijative resora Radovana Fuchsa izazvale su uvjerljivo i najveći interes javnosti, na njih je reagiralo, kada se zbroje podaci, oko više od dvije tisuće korisnika, a dali su gotovo četiri tisuće komentara. Većim brojem prijedloga danih u savjetovanje još se izdvajaju ministarstva poljoprivrede (98) i financija (77), no puno veći interes izazvale su primjerice prijedlozi koje je stavilo Ministarstvo zdravstva, na čijih se 34 propisa u raspravu uključilo 782 korisnika s ukupno više od 1800 komentara ili pak Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje je za 21 prijedlog primilo 1751 komentar od 413 pravnih i fizičkih osoba.

Jedan od aktivnijih s prijedlozima na e-Savjetovanju bila je HANFA, no njezinih 58 prijedloga nije izazvalo značajniji interes, javilo se 10 korisnika s 47 komentara.

Uključila se i SOA

Broj institucija koje svoje pravilnike, statute i zakonske prijedloge daju u e-Savjetovanje inače nastavlja rasti, pa je njihov broj lani povećan za još tri nova člana, te ih je sada ukupno 55. Zanimljivo je i da je jedna od novih institucija Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), koja je već u prvoj godini u javnu raspravu stavila dva svoja prijedloga, od kojih je jedan izazvao i priličan interes. Riječ je o nacrtu prijedloga Uredbe o kibernetičkoj sigurnosti, na koju je inače pristiglo 27 komentara, a od kojih je SOA prihvatila njih 9. Uključila se i tvrtka Državne nekretnine, za čije inicijative, 2 prijedloga, nije bilo interesa, a tako su prošli i prijedlozi koje su u raspravu stavljali primjerice Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Državni inspektorat, Državni zavod za intelektualno vlasništvo, te Državni zavod za mjeriteljstvo.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

Nova generacija

U eri umjetne inteligencije raste potražnja za cyber stručnjacima