Hrvatska knjižnica za slijepe pruža usluge svim osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Razvojem usluga nastoji zadovoljiti različite kategorije korisnika ovisno o tipu, dobi, ali i stupnju informatičke pismenosti. Ona je ishodište narodnim knjižnicama u Hrvatskoj za implementaciju usluga za slijepe i slabovidne korisnike. Ovih dana knjižnica je proslavila svoj 60. rođendan, a prema riječima ravnateljice Karoline Zlatar Radigović, bila je to prilika da se istakne posebna važnost i uloga knjižnice u svakodnevnom životu slijepih i slabovidnih osoba, odnosno u otvaranju svijeta knjige osobama s teškoćama čitanja standardnog tiska.

Četiri odjela

“Kroz desetljeća, Hrvatska knjižnica za slijepe nije bila samo pasivni promatrač već je pratila trendove i implementirala ih u svoj svakodnevan rad – od brajevih do zvučnih knjiga na magnetofonskim vrpcama, kazeta, preko CD-ova, pa sve do današnje digitalne knjižnice. Poslanje naše knjižnice uvijek je bilo i jest isto: odgovoriti na potrebe i zahtjeve njezinih korisnika za kvalitetnim uslugama kojima se potiče čitanje, pridonosi obaviještenosti, obrazovanju i obogaćenju kulturnog života. Od svojih skromnih početaka zahvaljujući njezinim vizionarima, knjižnica je izrasla u središnju instituciju koja slijepim i slabovidnim osobama, ali i svim drugim osobama koje imaju teškoću u čitanju standardnog tiska omogućuje pristup znanju, kulturi i informacijama – onome što bi trebalo biti dostupno svima, bez obzira na prepreke. Ona je mjesto susreta, simbol jednakosti, inkluzije i prava na informiranost, obrazovanje i kulturu. Ona je most između svijeta riječi i onih koji ih ne mogu vidjeti na standardnom tisku, ali ih zato osjećaju dublje nego mnogi od nas. Svjesni svojeg poslanja, ponosni smo jer smo jedni od inicijatora ispisa naziva lijekova na brajevom pismu na ambalaži lijekova. Osnažuje nas svaka suradnja, a Hrvatska knjižnica za slijepe surađuje s udrugama, narodnim i školskim knjižnicama i drugim ustanovama kroz organizaciju aktivnosti kao što su predavanja, izložbe, radionice i razne druge manifestacije”, istaknula je ravnateljica Karolina Zlatar Radigović.

Svakodnevni rad u knjižnici podijeljen je na četiri odjela. U odjelu brajične tiskare njezini stručni djelatnici pripremaju knjige i časopise za ispis na brajicu i u EPUB formatu. Proces proizvodnje počinje ili skeniranjem ili uređivanjem teksta iz PDF-a u program za pisanje, slijedi korektura pomoću brajevog retka ili korektura ispisa na brajičnom papiru, priprema za EPUB format i odvojena priprema u programu Duxbury koji prethodi ispisu knjiga na brajici. Rad na Odjelu za proizvodnju zvučnih knjiga i časopisa odvija se u dva studija u kojima rade snimatelji sa spikerima dok se u trećem studiju spikeri snimaju samostalno. Na odjelu se editiraju snimke novih knjiga i časopisa, digitaliziraju se stare snimke koje postoje na magnetofonskim vrpcama, koordinira se spikerski rad u studijima i od kuće, vrše se audicije, printaju primjerci knjiga na CD-ima i pripremaju tiraže časopisa za slanje pretplatnicima.

Posljedica epidemije i potresa

Ipak, najdinamičniji odjel u knjižnici je odjel posudbe jer je protok djelatnika, korisnika i informacija najveći. Osim tipičnih stručnih knjižničarskih poslova kao što su sadržajna i formalna obrade građe u pristupačnim formatima, redovno se pakira dostava i pošta zvučnih i brajevih knjiga, organiziraju se događanja, priprema se i koordinira program proizvodnje knjiga i časopisa u pristupačnim formatima. Četvrti odjel u Knjižnici je odjel općih poslova u koju spadaju i računovodstvena te administrativna služba koje se brinu za svakodnevni nesmetan rad djelatnika i suradnika. “Knjižnica u ovom trenutku ima osamnaest zaposlenih osoba od kojih su četiri slijepe i jedna gluhoslijepa osoba. Prema broju zaposlenih OSI postotak zaposlenih u našoj knjižnici je iznad svakog prosjeka u državi. Kolege koji su slijepi, visoko slabovidni i gluhoslijepi sudjeluju u procesu ravnopravno i stručno, koristeći se pomagalima i tehnologijama ovisno o radnim mjestima na kojima su zaposleni od poslova stručnih suradnika za korekturu, snimatelja zvučnih izdanja do knjižničara. Sredstva za opremanje njihovih radnih mjesta osigurana su od države. Današnji civilizacijski dometi govore nam da su sve osobe s invaliditetom ravnopravni članovi našeg društva. Međutim, ne tako davno osobe s invaliditetom susretale su se ili se ponekad još uvijek susreću s nizom poteškoća kao što su naprimjer bezrazložno isključenje iz punopravnog sudjelovanja u svim javnim sferama društva ili stigmatizacija. Naša knjižnica, udruge slijepih, Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek kao i još neke vrijedne udruge i zaklade mogu biti ishodište i izvor informacija medijima te ih usmjeriti prema zanimljivim pojedincima, ali i otvoriti oči za probleme s kojima se slijepe osobe susreću u svojoj svakodnevici. Treba svakako naglasiti da bi svaki pojedinac bio ravnopravan član ovog društva trebao bi biti pismen. Slijepe osobe da bi bile pismene koriste svoje pismo brajicu i tako su jednaki s drugima. Zato treba čitati, pisati i biti svoj kako bi mogli graditi bolje društvo bez isključivosti za sve nas zajedno. To je možda najvažnije što se promovira kroz našu knjižnicu i naše najveće postignuće”, ističe ravnateljica.

U prošloj godini knjižnica je imala 1387 aktivnih korisnika. Iako su jezgra korisničke skupine slijepe i slabovidne osobe, najveći broj upisa ostvaruju djeca s disleksijom. Usluga ‘digitalna knjižnica’ najpopularnija je usluga u knjižnici, a broj njezinih poklonika povećao se u prvoj polovici 2020. tijekom epidemije i potresa. Statistički podaci posudbe svake godine se mijenjaju, a u 2024. bilo je 18.764 posudbi knjiga na CD-ima, 28.926 preuzimanja kroz uslugu ‘digitalna knjižnica’, preuzeto je 175 knjiga u XML formatu, a 814 u EPUB formatu. Posuđeno je 650 knjiga na brajici i sedam taktilnih slikovnica te četiri muzička CD-a. Ukupan broj posudbi u protekloj godini je 49.340. Ako se taj broj podijeli s brojem korisnika dobit ćemo prosječnu posudbu korisnika, a za prosječni korisnik u prošlog godini posudio je 36 naslova knjiga. “Naši korisnici najviše čitaju kriminalističke romane, zatim ljubavne, povijesne, putopise te biografski romane, ali i publicistiku. Na kraju 2024. godine fond je brojao 5026 naslova zvučnih knjiga, 2720 knjiga na brajici (od toga 651 nota), 218 naslova DAISY 3 XML formata (koji se konvertira u EPUB format) te 565 naslova u EPUB formatu#, kaže Karolina Zlatar Radigović i dodaje da su najaktivniji dio članstva osobe starije i srednje životne dobi, slabovidne i slijepe, koje nerijetko posude 20 naslova mjesečno. Uz knjige, knjižnica proizvodi i časopise kako bi zadovoljila informacijske, kulture i obrazovne potrebe za korisničke skupine. U ovom trenutku knjižnica radi i pet časopisa. Prvi je Izbor, koji obuhvaća članke iz spektra političke, društvene, domaće i inozemne scene. Znanost i umjetnost obuhvaća kulturu, književnost, povijest, popularnu znanost i putopise, a Sveta Lucija obrađuje duhovna i vjerska pitanja. Tu su još i Mladost koji se bavi temama povezanim uz sport, glazbu, kulturni događaji, Šah koji prati šahovske partije te Žena koji se bavi modom, kozmetikom, zdravljem, kulinarstvom te vrtom i domom.

Podcast i nagrade

“Ono što je novina u knjižnici je mogućnost izravnog pristupa i preuzimanja knjiga u digitalnim oblicima na stranim jezicima pod sredstvom naše knjižnice osobama koje su slijepe, slabovidne ili iz nekog drugog razloga ne mogu čitati standardni tisak. Ovu platformu nazvanu ABC konzorcij formirala je Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo. Vrijedno je spomenuti i naš podcast koji se emitira od 2018., a u proljeće 2022. poprimio je razgovorni oblik te smo do tada ugostili poznate autore čije smo knjige pripremili u pristupačnim formatima u našoj knjižnici. Knjižnica dodjeljuje i Priznanje Antun Lastrić. Svake godine objavljujemo i Natječaj za najbolju kratku priču Sead Ivan Muhamedagić čiji se pobjednici proglašavaju uz dodjelu priznanja na Dan hrvatske knjižnice za slijepe, ove godine iznimno na Noć knjige, 23. travnja. Knjižnica kontinuirano organizira i Državno natjecanje u brzom i izražajnom čitanju brajice dok je izuzetno popularan i Kviz znanja pod vodstvom poznatog kvizomana i prijatelja knjižnice Marija Kovača. Svi programi važni su za naše korisnike jer obogaćuju njihovu želju za dodatnim obrazovanjem, kulturom, informiranjem, ali i zabavom. Ne postoji puno mjesta na kojima se naši korisnici u gostima osjećaju kao kod vlastite kuće. S druge strane, korisnici osjećaju poštovanje prema instituciji koja zadovoljava njihove čitalačke i ine navike poput druženja. Drugi redovni programi knjižnice namijenjeni su svim zainteresiranima te služe u svrhu senzibilizacije slijepih i videćih osoba”, kaže Karolina Zlatar Radigović i zaključuje:” Odlučili smo da cijela godina bude slavljenička pa smo mnoge sadržaje i događaje odlučili rasporediti tijekom 365 dana, tako da se u ovom trenutku može razgledati prigodna izložba Putovanje kroz svijet čitanja i pisanja slijepih osoba. Planiramo organizirati i okrugli stol temom vezan uz našu korisničku skupinu te izraditi monografiju o 60 godina rada naše knjižnice. Radit ćemo na stvaranju novih sadržaja i novih formata, baviti se mladima i promovirati brajicu kao temelj pismenosti slijepih osoba”.