Grad na Neretvi će od danas do 12. travnja biti domaćin 26. međunarodnog sajma gospodarstva Mostar – 2025. U dva zatvorena paviljona te vanjskom dijelu, ukupne sajamske površine od preko 30.000 kvadratnih metara, predstavit će se oko 800 izlagača iz tridesetak zemalja.

U Hercegovini se do 12. travnja prognozira stabilno vrijeme uz obilje sunca i proljetne uvjete pa evo prilike da se maknete iz kišnih predjela jer nema sumnje da će i ove godine Mostar ponuditi dobar štimung, posebno u odjelu gdje su poljoprivredni proizvođači. Tamo uvijek ima nešto na čačkalicu, ali i u čašicu. Ako ste ipak za nešto luksuznije, dobrog vina neće faliti, a možda vam pažnju privuče i Ferrari.

Italija zemlja partner
Naime, ovogodišnja zemlja partner je Republika Italija, koja će svoje sektore predstavljati na zajedničkom štandu, paviljonu površine 150 kvadratnih metara. Sadržajno će biti podijeljen u nekoliko tematskih cjelina, s posebnim naglaskom na turizam, prehrambeno – poljoprivredni sektor, industrijsku opremu, dizajn, modu, telekomunikacije i bankarstvo.

“Naša zemlja se prošle godine istaknula kao prvi izvoznik povrća u Bosnu i Hercegovinu, a ujedno smo i drugi najvažniji globalni trgovinski partner”, poručila je talijanska ambasadorica Sarah Castellani, dodavši kako se Italija već četiri godine zaredom nalazi na vrhu ljestvice najvažnijih dobavljača za BiH te da robna razmjena između dvije zemlje premašuje pet milijardi eura.

Posjetitelji će moći uživati u prezentacijama čuvenih “Made in Italy” proizvoda: od automobila i motocikala (Ferrari, Piaggio, Aprilia, Moto Guzzi) do odjeće, nakita, hrane i inovacija.

Pored izložbenog dijela, Sajam gospodarstva bit će prilika i za susrete te brojne konferencije. Uz ostalo, i konferenciju Agrosolari – prepreke i mogućnosti realizacije u BiH te Forum održivog turizma – Cikloturizam kao održivi turistički proizvod Hercegovine. IV. Mostarski ekonomski forum s temom “Povezana regija”, posvećen je energetici i turizmu. Mostarski sajam ima tradiciju dugu 24 godine. Riječ je o jednoj od najznačajnijih i najposjećenijih gospodarskih manifestacija u regiji, koja privlači više od 70.000 posjetitelja. Ove godine očekuje se da će o njemu izvještavati oko 300 akreditiranih novinara.

Sajam važan zbog regije
Mostarski sajam važan je zbog jačanja gospodarskih veza u regiji. Više od petine izvoza Hrvatske završava u Adria regiji i više od šestine uvoza dolazi iz nje. Isto vrijedi za druge države. Srbija šestinu izvoza plasira u Adria regiju, a iz nje joj dolazi desetina uvoza. Kao geografsko središte regije, BiH u Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Sjevernu Makedoniju plasira trećinu izvoza.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Prema podacima Opservatorija ekonomske kompleksnosti (OEC), Hrvatska je 2023. u ostale države Adria regije izvezla proizvoda u vrijednosti 5,06 milijardi dolara i uvezla 7,56 milijardi dolara.

To da Hrvatska više uvozi nego izvozi nije iznenađenje jer zbog velikog izvoza usluga, tj. turizma, njezino stanovništvo ima veću kupovnu moć nego što to sugerira sam izvoz proizvoda. Zapravo je pokrivenost uvoza izvozom Hrvatske s Adria regijom 67 posto, što je više nego s cijelim svijetom (oko 55 posto).

Najviše se iz Hrvatske izvozilo u BiH (4,3 milijarde dolara), Sloveniju (2,7 milijardi dolara), Srbiju (1,15 milijardi dolara) a najmanje u Sjevernu Makedoniju (166 milijuna dolara). Prema strukturi su najzastupljeniji električna energija (13 posto), gorivo (6,72 posto) i cement (1,58 posto). Ta skupina proizvoda činila je gotovo petinu ukupne vrijednosti izvoza.

Hrvatska je već godinama na vrhu ljestvice zemalja s kojima BiH najviše trguje, a tako je bilo i prošle godine. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK), ukupna vrijednost robne razmjene dviju zemalja prošle godine iznosila je 8,3 milijarde konvertibilnih maraka, odnosno 4,24 milijarde eura.

Uvoz u BiH iz Hrvatske bio je vrijedan nešto više od četiri milijarde eura, dok je BiH u Hrvatsku izvezla robe u vrijednosti nešto većoj od 1,2 milijarde eura. Drugi najveći vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine bila je Srbija, a slijede je Njemačka, Slovenija i Italija.

Ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene BiH u prošloj godini bio je na razini od 23,3 milijarde eura, od čega se 70 posto odnosilo na tržišta zemalja članica Europske unije, što je oko 3,2 posto manje u odnosu na 2023. godinu.

BiH stabilno i u 2025.
Centralna banka BiH nedavno je objavila brzu procjenu BDP-a za četvrti kvartal 2024. godine, prvi kvartal 2025. godine i inflacije za prvo polugodište 2025. godine.

Središnja banka procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u četvrtom kvartalu 2024. godine na 2,6 posto. U skladu s prognozom za posljednji kvartal 2024. godine, za 2024. godinu se procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a od 2,5 posto, što je gotovo identično projekciji iz jesenjeg kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija (2,4%). Preliminarna procjena godišnje stope rasta realnog BDP-a za prvi kvartal 2025. godine iznosi 2,6 posto, prvenstveno usljed nastavka rasta aktivnosti uslužnog sektora i prosječnih realnih plaća.