Cijena stanova mogla bi biti niža, i to dosta. Ako je cijena gradnje negdje između 1500 i 1900 eura, a uvijek se računalo da je gradnja bila oko 70 ili 80 posto ukupne cijene, onda ona u konačnici ne bi trebala biti npr. 4000 eura po kvadratu”, rekao je, uz ostalo, Mirko Habijanec, predsjednik Uprave građevinskog poduzeća Radnik, na prošlotjednom sastanku koji je Vlada organizirala s predstavnicima tog sektora na temu cijena i priuštivosti stanovanja, ali i održivosti i konkurentnosti graditeljstva.

Zagreb na +9%, Jadran +12,6%

To što u stvarnosti cijene stanova nisu niže Habijanec umnogome pripisuje tome što dobar dio kolača uzimaju trgovci, špekulanti i svi oni koji imaju viška novca. U svom je izlaganju istaknuo i da Vladin projekt priuštivog stanovanja vidi kao potencijalno velik korak u reguliranju stanogradnje u Hrvatskoj.

No, u međuvremenu statistika pokazuje drukčija kretanja. Rastom cijena stambenih nekretnina Hrvatska se već godinama svrstava među članice EU s ponajvećim prosječnim poskupljenjima, a na tom tragu su i najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. U zadnjem kvartalu prošle godine, naime, cijene stambenih objekata u prosjeku su u odnosu na treće tromjesečje bile za 1,4 posto više. To je, doduše, nešto sporiji kvartalni rast od 2,4 posto zabilježenih u trećem u odnosu na drugo tromjesečje. Premda podaci upućuju da i na godišnjoj razini cijene stambenih nekretnina blago usporavaju, i 2024. smo zaključili dvoznamenkastim godišnjim stopama.

U zadnja tri lanjska mjeseca cijene su u prosjeku bile za 10,1 posto više nego u istom razdoblju 2023. (za razdoblje srpanj-rujan godišnja je stopa bila na +12,4 posto), a u godišnjem prosjeku porast cijena 2024. je s preklanjskih 12,3 usporio na 10,4 posto.

Kod novogradnje je kvartalni rast u zadnja tri mjeseca prošle godine bio neznatno manji nego kod cijena postojećih objekata, ali u godišnjim usporedbama novi su stambeni objekti poskupjeli nešto snažnije nego postojeći (11 posto naspram 9,9). Ipak, promatra li se prosjek na razini cijele godine, brži je rast zabilježen kod postojećih objekata negoli kod novih stanova (10,9 prema 6,7 posto). Usporedbe zadnjeg tromjesečja 2024. i 2023. pokazuju da su stambeni objekti u Zagrebu u godinu dana poskupjeli u prosjeku 9,5 posto, a na razini cijele godine nešto manje od devet posto, dok je na Jadranu lanjski prosjek povećanja cijena iznosio 12,6 posto (s tim da u usporedbama zadnjeg kvartala bio nešto niži, 9,2 posto).

Priuštivije stanovanje

Branko Bačić, ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, na prošlotjednom je sastanku dao prikaz rastućeg poslovanja građevinskog sektora (u tri godine za trećinu povećan obujam radova, udio dobitaša veći od 68 posto, rast prosječnih neto plaća za gotovo 47 posto od 2020.), no usto je dao i pregled kretanja cijena stanova.

U odnosu na 2021. prosječna cijena stana (bez POS-a) u Zagrebu je porasla, kaže, za gotovo 48 posto, dok je u ostatku države poskupljenje u tom razdoblju iznosilo ukupno 37 posto. Dodao je kako se najveći poremećaj cijena stambenih jedinica u Hrvatskoj dogodio prije tri godine, s pokretanjem ruske agresije na Ukrajinu i posljedičnim rastom cijena energenata, potom i građevinskog materijala te općenito inflatornim pritiscima.

Vlada i resorno ministarstvo u budućem razdoblju planiraju povećati ponudu stanova na tržištu novom gradnjom, kao i aktivacijom praznih stanova, što je predviđeno i nedavno predstavljenim Nacionalnim planom stambene politike do 2023. te Akcijskim planom njegove provedbe za razdoblje 2025. do 2027.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

U vezi s planom stambene politike predsjednik Vlade Andrej Plenković naveo je neke konkretne ciljeve poput izgradnje 8000 stambenih jedinica kroz APN u suradnji s lokalnim vlastima, kao i obnovu 2000 stambenih jedinica na potpomogutnim područjima. Isto tako, kazao je kako će kroz program priuštivog najma aktivirati oko 9000 jedinica.