Nakon uspješno zaključene inicijalne javne ponude Ing-Grada danas počinje i burzovno trgovanje njegovim dionicama. To je prvi burzovni debi nakon IPO-a još od uvrštenja Spana prije tri i pol godine. Uz institucionalne investitore, Ing-Grad je u IPO-u dobio i oko 2500 malih dioničara. S obzirom na “višak” potražnje konačna cijena utvrđena je na gornoj točki inicijalnog raspona (46 eura), a posegnulo se i za dodatnom količinom pa je vrijednost IPO-a na kraju premašila 60,7 milijuna eura.

Investitori u pravilu pozdravljaju novu robu na burzi, a sve upućuje da će ove godine biti još poneka prinova. Već neko vrijeme za izlazak na tržište kapitala priprema se osječko Žito Marka Pipunića uz savjetničku podršku Zagrebačke banke, ali isto razmatra još nekoliko kompanija. Opciju IPO-a navodno važu i Tokić grupa, vodeći trgovac auto-dijelova i popratne opreme, te Kufner Grupa, poznata u prvom redu po eksploataciji i preradi kamena te proizvodnji građevinskog i izolacijskog materijala.

Ivan Šantorić, predsjednik Uprave Tokića, na upit o navedenim tvrdnjama u investicijskoj zajednici kaže kako “s obzirom na ambiciozne poslovne planove, Grupa razmatra različite opcije dodatnog financiranja, a između ostalih i IPO”. No, podcrtava da “zasad još ništa nije službeno odlučeno”. Upućeniji promatrači reći će da je u smislu korporativnog upravljanja Tokić grupa dobro posložena kompanija čiji su vlasnici još prije desetak godina (dobro) odlučili razdvojiti vlasničke i upravljačke funkcije. Tako ni razmišljanja o tržištu kapitala nisu “od jučer”, već sežu unatrag nekoliko godina.

Financijaši ističu usto i solidne prodajne i pokazatelje profitabilnosti i zaduženosti, ali i liderske pozicije Tokića na tržištu Hrvatske i Slovenije, gdje je 2020. akvirirao tvrtku Bartog, tamošnjeg lidera u prodaji guma. Podaci za 2024. još nisu poznati; a prema onima za 2023. na razini Grupe broj zaposlenih dosegnuo je oko 1200, ukupni prihodi povećani su gotovo 20 posto, na 210 milijuna eura. Operativna dobit rasla je i brže, s 10,6 na 17,4 milijuna, što je pak pridonijelo i smanjenju razine zaduženosti – omjer neto duga i EBITDA-e Grupe pao je s 3,8 na 2,9.

Za početak – preoblikovanje
Sve to predstavlja potencionalno dobar materijal za burzovni iskorak. Zasad je ipak prerano govoriti hoće li se on u dogledno kraće vrijeme i dogoditi; takve odluke ipak imaju niz varijabli. Slično vrijedi i za Kufner Grupu.

“Nemamo običaj komentirati tržišne špekulacije, ali možemo napomenuti da razmatramo sve opcije financiranja našeg poslovanja koje nam stoje na raspolaganju”, kaže Slaven Kufner, predsjednik Uprave. Znakovito je, međutim, da je društvo krajem prošle godine provelo preoblikovanje iz d.o.o.-a u dioničko društvo (kao i Žito). U vezi s tim preoblikovanjem Kufner navodi kako ono za Grupu predstavlja ponajprije značajan korak naprijed u razvoju poslovanja i unapređenju standarda korporativnog upravljanja.

“Naravno, sama statusna promjena u d.d. donosi u pravilu i veću fleksibilnost u poslovanju, bolju prilagodbu i lakši pristup eventualnom financiranju putem tržišta kapitala. A time si općenito olakšavamo mogućnosti za rast i ekspanziju, kao i sudjelovanje na velikim infrastrukturnim tenderima i širenje poslovanja u regiji”, ističe.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

WELLOVAR u Bjelovaru

Gradi se kompleks kakav Hrvatska nije imala: Vodeni div od 13.000 kvadrata zatvorenog prostora

Početkom lanjskog studenoga kompanija je proširila poslovanje akvizicijom Remonta pruga Matić. Time je iskoračila i u izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture, tržišnu nišu u kojoj prema Vladinim planovima slijedi velik investicijski ciklus. Višegodišnji niz rastućeg poslovanja uz organski rast počiva i na akvizicijama.

Uz tvrtke Kamen Sirač i Kumal Grupu (izlolacijski materijali) koje su otprije dio grupe, prije tri godine njezin je sastavni dio postao i Kamenolom Međurače. Konsolidirani prihodi grupacije u 2023. iznosili su 36 milijuna eura (naspram 26,4 godinu prije), uz rast iskazane neto dobiti s 3,1 na 3,9 milijuna. Iz kompanije su nedavno najavili kako očekuju da će prihod za 2024. dosegnuti oko 45 milijuna, uz očekivanju EBITDA-u na razini oko 12 milijuna eura.

Žito izbrusilo investicijski paket
Ipak, u aktivnostima vezanim uz prikupljanje kapitala na tržištu i izlazak na burzu uvjerljivo najdalje odmaklo je Pipunićevo Žito. Njegov projekt IPO-a naslanja se na najavljeni investicijski ciklus vrijedan oko 60 milijuna eura, a trenutačno je u fazi prezentacija kompanije, njezina poslovanja i planova ciljanim skupinama potencijalnih investitora, u prvom redu institucionalnih.

Slavonski biznismen i njegovi financijski savjetnici danas su u prilici ponuditi im bolje strukturiran investicijski paket nego prije pet-šest godina, kad je prvotno bio razmatran IPO. U međuvremenu su poslovni pokazatelji poboljšani, struktura poslovnog portfelja je pročišćena (među ostalim, i s nedavnim pripajanjima ovisnih društava i/li brisanjima podružnica), a poboljšani su i pokazatelji zaduženosti, kažu upućeni financijaši.

Zadnji javno dostupni podaci odnose se na 2023. Grupa je te godine ostvarila 313 milijuna eura prihoda što je, doduše, bio pad za 20-ak posto (najviše zbog pada cijena žitarica na svjetskim tržištima), ali su istodobno i operativna i neto dobit značano povećane. Isto tako, ukupne su obveze smanjene 30-ak posto, neto financijske obveze za 22 posto, a u konačnici je omjer neto duga i tzv. normalizirane EBITDA-e pao s 2 na 1,6x.

Uza sve, posljednjih godina svjedočimo potenciranju strateškog značaja jačanja poljoprivredne proizvodnje i prehrambenog prerađivačkog sektora, što načelno ide u prilog perspektivama takvih kompanija, uključujući i nihovu ulagačku atraktivnost.

U tom smislu uspjeh netom zaključenog IPO-a Ing-Grada premašio je očekivanja dijela burzovnih ulagača koji su tu dionicu u prvom redu gledali kroz pripadnost sektoru koji je ciklički na vrhuncu. Ipak, ta se kompanija specijalizirala za poslovne segmente s većom dodanom vrijednošću (obnova kulturne baštine, energetika, infrastruktura). K tome, iz uprave su vezano uz kapital prikupljen u IPO-u koji će se u cijelosti sliti u kompaniju najavili kako će poseban fokus biti na širenju u nova područja građevinskog sektora, poput geotehnike, gdje vide značajan potencijal za rast.

U prilog većog otpornosti Ing-Grada u kontekstu cikličnosti sektora govori i to što, prema riječima donedavno jedinog vlasnika Branislava Brizara, u 40 godina poslovanja kompanija nikad nije poslovala s gubitkom. To vrijedi i za vrijeme globalne financijske krize prije 15-ak godina koja je snažno pogodila mnoge tvrrtke, a na burzi je naročito poharala upravo dionice građevinara.

Kako bilo, kombinacija snažnih poslovnih i financijskih pokazatelja, vrednovanje dionica u ponudi, ali i najava dividende za ovu godinu od 2,6 eura (dividendni prinos od 5-6 posto), rezultirala je veoma dobrim odazivom na IPO. Uz 23 institucionalna investitora, u upisu je sudjelovalo 2480 tzv. malih ulagatelja, a priliku kiupnje uz povlaštene uvjete predviđene za zaposlenike iskoristio je 101 radnik (od ukupno 220). Usporedbe radi, Span je kroz IPO dobio oko tisuću novih dioničara.

Dobar posao Fine i Hite

Spomenuti razmjeri distribucije u slučaju Ing-Grada ponešto govore i o dobro organiziranim kanalima prodaje za “retail” investitore. Putem Fine, primjerice, prodano je oko 20 milijuna vrijednosti dionica, čemu je zasigurno pridonijelo i to što su se mali ulagatelji na nju kao adresu pri investiranju već polako navikli kroz upise državnog duga. Usto, očito se dobrom odlukom pokazalo i angažiranje Hita vrijednosnica koje su prvenstveno usmjerene na retail ulagatelje, a u IPO su “dovele” blizu petstotinjak ulagača.

Od ukupno 1,32 dionice koje su na kraju prodane u okviru javne ponude (umjesto prvotno planiranih 1,2 milijuna) institucionalnim ulagateljima raspoređeno ih je 59 posto, malim ulagateljima 38 posto, a ostatak radnicima.

Novim dioničarima raznih profila u konačnici je prepušteno 33 posto vlasništva u kompaniji. Prvih 30 dana burzovnog trgovanja Interkapital vrijednosni papiri kao agent ponude i uvrštenja djelovat će u svojstvu stabilizatora tržišta (podrškom do cijene iz javne ponude), a Ing-Grad ga je za ubuduće angažirao i za poslove održavatelja tržišta.