U izvješću koje je naručilo njemačko Ministarstvo obrane, stoji da bi njemački politički sustav i društvena kohezija mogli biti ugroženi ako se ne ograniči prisutnost kineskih vjetroturbina.

U izvješće se tvrdi da bi Peking mogao namjerno usporiti projekte, prikupljati osjetljive podatke i daljinski isključiti turbine ako dobije pristup vjetroelektranama. Također, preporučuje se zaustavljanje postojećih projekt vjetroelektrane u kojem se koriste kineske turbine, piše Politico.

“Korištenjem sustava ili komponenti kineskih proizvođača… s obzirom na političku situaciju, može se čak pretpostaviti da bi takvo usporavanje ili čak prekid rada bilo namjerno korišteno od strane Kine kao sredstvo političkog pritiska ili čak kao instrument ekonomskog ratovanja”, navodi se u izvješću, koje je pripremio Njemački institut za obrambene i strateške studije.

“Ne može se isključiti destabilizacija političkog sustava, poslovnog modela njemačke industrije i društvene kohezije zbog nedostatka sigurnosti u planiranju energetskog sektora”, stoji u analizi.

Scassoli: Prekomjerna ovisnost o Kini povećava i rizik od kibernetičkih napada koji bi mogli dovesti do gašenja proizvodnje.

Kibernetički napadi
Analiza dolazi u jeku rastuće zabrinutosti zbog rizika za europsku kritičnu infrastrukturu. Od 2022. godine zabilježeno je najmanje šest odvojenih incidenata sumnjive sabotaže podvodnih objekata u Baltičkom moru. U međuvremenu, Bruxelles je počeo ‘suzbijati’ kineske dobavljače vjetroelektrana nakon sumnji da primaju državne subvencije kako bi eliminirali europske konkurente na tržištu EU-a.

Prošle godine Europska komisija pokrenula je istragu o kineskim vjetroprojektima u Bugarskoj, Francuskoj, Grčkoj, Rumunjskoj i Španjolskoj. Prema Andrei Scassoliju, potpredsjedniku za istraživanje vjetroelektrana u konzultantskoj tvrtki Rystad, rizici bi se mogli dodatno povećati ako se odnosi s Pekingom pogoršaju.

“Svjedočimo jačanju rivalstva velikih sila, a u svijetu koji je povezaniji nego ikad prije – to povećava ranjivost i rizike”, rekao je Scassola i dodao kako prekomjerna ovisnost o Kini povećava i rizik od kibernetičkih napada koji bi mogli dovesti do gašenja proizvodnje. “Slična upozorenja ili pravni potezi već poduzeti u Nizozemskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj i Litvi”, napominje Scassola.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Slična upozorenja se spominju i u izvješću. “Ako odnosi s Kinom zahlade, Peking bi mogao odgoditi rad novih vjetroelektrana za najmanje četiri do pet godina između faza planiranja i puštanja u rad te bi mogao koordinirati druge ometajuće napore s Rusijom”, ističe se u izvješću.

Dio opasnosti dolazi i iz pristupa koji proizvođači imaju nad turbinama. Kineski dobavljači mogli bi dobiti pristup računalnim programima koji kontroliraju turbine i prikupljaju podatke sa stotina radara ugrađenih u vjetroelektrane. To predstavlja značajan problem s obzirom na to da je vjetar prošle godine proizvodio trećinu njemačke električne energije i petinu električne energije u EU-u.

“To bi Kini u budućnosti dalo značajan potencijal za ucjene”, zaključuje se u izvješću. Unatoč upozorenjima, Njemačka već razmatra kineske tvrtke kao potencijalne dobavljače.

Prošle godine, razvojna tvrtka Luxcara najavila je da je odabrala kinesku tvrtku Ming Yang Smart Energy za isporuku 16 turbina za njezinu vjetroelektranu Waterkant u sjeverozapadnoj Njemačkoj. Izvješće upozorava da ‘prva upotreba kineskih vjetroturbina mora biti spriječena’ iz sigurnosnih razloga, jer bi mogla stvoriti ovisnost o kineskom znanju i dati Kini pristup ključnim elementima njemačke kritične infrastrukture u blizini vojno relevantnih područja za obuku.

Kako isključiti kineske tvrtke
To nije prvi put da je kineska tvrtka Ming Yang pod povećalom u Europi. Tvrtka je isporučila 10 turbina za vjetroelektranu u južnoj Italiji, koja je dovršena 2022. godine. Također, britanski ministar za ulaganja sastao se s predstavnicima tvrtke u prosincu kako bi razgovarao o njenim poslovnim mogućnostima u Velikoj Britaniji, otkrio je prošlog tjedna Politico.

Njemačka vjetroindustrija također je skeptična prema projektu Waterkant. “Lokalni proizvođači turbina vide projekte s kineskim komponentama kao ogroman rizik”, izjavila je Karina Würtz, direktorica Njemačke zaklade za energiju vjetra na moru, dodajući da bi projekti poput Waterkanta mogli biti komercijalno ugroženi ako se kineski dobavljači povuku.

Berlin sada mora ‘pošteno i detaljno istražiti taj rizik’, rekla je Würtz, te ubrzati provedbu EU zakona poput NIS2 direktive iz 2023., koja uključuje mjere za smanjenje kibernetičkih prijetnji, čim se oformi nova vlada nakon izbora 23. veljače.

U međuvremenu, izvješće predlaže da Berlin istraži pravne alate, poput nacionalnog zakona o javnoj nabavi i Zakona o energiji vjetra na moru, kako bi isključio kineske tvrtke iz ugovora zbog obrambenih i sigurnosnih razloga.