Slovenski Ured za makroekonomske analize i razvoj (Umar) snizio je prognoze rasta slovenske ekonomije, a isto je učinila i europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Umar za ovu godinu predviđa rast od 2,1 posto, a za iduću od 2,4 posto, što je 0,2 postotna boda manje od jesenskih očekivanja.

Rast potrošnje
Prema prognozama, gospodarski rast ove će godine biti veći nego 2024., kada je, prema prvoj prognozi Državnog zavoda za statistiku, iznosio 1,6 posto. Unatoč ubrzanju, bit će nešto niži od jesenskih očekivanja, rekla je v. d. ravnateljica Umara Maja Bednaš, prenosi STA.

Prema njezinim riječima, ključni doprinos većem rastu BDP-a u ovoj godini imat će rast domaće potrošnje, posebice privatne, podržan rastom plaća i socijalnih transfera, kao i oporavak posebice državnih investicija. “Jačat će se investicijska aktivnost zemlje, posebice zbog povlačenja sredstava iz Plana oporavka i otpornosti te Fonda za obnovu od poplava u 2023.”, dodala je.

Bednaš je istaknula određene neizvjesnosti i rizike koji su veći nego jesenas. Oni su povezani s protekcionističkim mjerama SAD-a, zbivanjima na Bliskom istoku i Ukrajini, kao i konkurentnošću europskog gospodarstva. Nesigurnost i slab oporavak kod trgovinskih partnera utjecat će na oprez pri donošenju investicijskih odluka.

Umar očekuje nešto veći rast gospodarske aktivnosti sljedeće dvije godine. Iduće godine trebao bi iznositi 2,4 posto, što je inače 0,2 postotna boda manje od jesenskih očekivanja. U 2027. godini očekuje se gospodarski rast od 2,3%. Prema Umaru, rast cijena će ove godine usporiti.

Inflacija bi na kraju ove godine trebala iznositi 2,7 posto, a u prosjeku godine bit će 2,3 posto. Pod pretpostavkom relativno stabilnih uvjeta na međunarodnim energetskim tržištima, međugodišnja povećanja cijena energije i ove će godine nastaviti varirati.

Posljedice carina
EBRD je u svojoj posljednjoj redovnoj objavi snizila prognoze za Sloveniju, čime je prognoza s prvotnih 2,6 posto smanjena na dva posto, uglavnom na račun domaće potražnje. U međuvremenu se rast BDP-a u Sloveniji iduće godine očekuje ubrzanje na 2,4 posto.

Globalna nestabilnost

Gradimo energetsku infrastrukturu potrebnu za revoluciju umjetne inteligencije u Hrvatskoj, Europi i SAD

Medijski prostor

Kviz kao tajno oružje marketinga: Kako zabava oblikuje kupovne navike

“Neizvjesnost u vezi s mogućim povećanjem carina na uvoz robe iz SAD-a i recipročnim mjerama američkih trgovinskih partnera značajno je porasla. Povećana nesigurnost u vezi s trgovinskim pravilima može sama po sebi imati značajan negativan učinak na trgovinu, ulaganja i proizvodnju”, napisala je EBRD.

EBRD navodi da bi uvođenje američkih carina od 25 posto na uvoz čelika i aluminija, koje bi trebalo stupiti na snagu sredinom ožujka, moglo smanjiti slovenski, bugarski i rumunjski BDP za 0,03 postotna boda. Inflacija je, unatoč smanjenju, i dalje jedan postotni bod iznad prosjeka prije pandemije.