EN DE

Budućnost domaće konditorske industrije u okrupnjavanju

Autor: Biserka Ranogajec
05. lipanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Prema analizi Marija Fraculja, direktora marketinga u Krašu, potrošači i dalje lojalni domaćim brendovima

Mikado premium nova je linija čokolada s okusima brusnice, lješnjaka, badema i grožđica koju je ovih dana počelo proizvoditi Zvečevo d.d. u Požegi, gradu gdje se čokolada proizvodi od 1921. godine, a Mikado kao robna marka od 1964. Dugogodišnjim ulaganjem u razvoj i modernizaciju proizvodnje te kontinuirano praćenje želja potrošača i svjetskih trendova u ponudi slastica Zvečevo je, kako s ponosom kaže Marica Ploužek zaposlena u Odjelu razvoja, postalo regionalni poznati proizvođač koji se za mjesto na tržištu u uvjetima jake konkurencije domaćih i inoproizvođača bori postojanošću tradicionalno ugledne kvalitete svojih proizvoda. A dobro poslovanje društva prate i financijski rezultati u posljednjih godina. Zvečevo, kojeg je većinski vlasnik postupno postao direktor Zdravko Alvir, ostvarilo je u prvom tromjesečju ove godine neto dobit od 5,6 milijuna kuna koja je viša od one ostvarene u istom razdoblju prethodne godine. Povećani su i ukupni prihodi, od prodaje u zemlji veći su 7, a od prodaje u inozemstvu 2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ukupni prihod lani je u odnosu na prethodnu godinu bio znatno povećan zbog višegodišnjih ulaganja u modernizaciju proizvodnje konditorskih proizvoda (u nabavu opreme u 2006. uloženo je 18 milijuna kuna) i u odnose s kupcima. Prema podacima Kondina, zajednice konditorskih proizvođača Hrvatske, Zvečevo je lani po prodaji na domaćem tržištu izbilo na četvrto mjesto s prodanih 2587 tona te s nekoliko tona više preteklo Kandit koji je ostvario 2584 tone. Ispred njih našla se Karolina, danas u vlasništvu kompanije Lorenz i bjelovarski Koestlin. Kraš je svima i dalje nedostižan s prodajom većom od 17.000 tona što čini gotovo četvrtinu ukupne prodaje konditorskih proizvoda u Hrvatskoj. Za usporedbu, u 2006. godini domaći proizvođači su proizveli oko 59.000 tona i prodali u Hrvatskoj oko 34.000 tone raznih slastica, a uvoznih proizvoda prodano je više, oko 46.000 tona.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prvih pet najvećih proizvođača iskazuje posljednjih godina, izuzev Lura-keksi, odnosno Karoline, visoku profitabilnost iako su liberalizacijom tržišta prevladali neki strani brendovi. Kolika je konkurencija govore i brojke o oglašavanju. Tako su ukupna bruto ulaganja u oglašavanje konditorskih proizvoda (bez gume za žvakanje) u 2006. godini iznosila gotovo 156 milijuna kuna. Mario Fraculj, direktor marketinga u Krašu, autor je Strateške analize hrvatske konditorske industrije – profitni potencijal i ključni čimbenici razvoja (objavljeno u Suvremenoj trgovini) u kojoj tvrdi da ne prijeti veća opasnost za domaću industriju od stranih konkurenata i koji bi mogli smanjiti njezinu profitabilnost. Isto tako smatra da su potrošači lojalni domaćim brendovima iako potrošnja posljednjih godina raste u prosjeku oko 7 posto zahvaljujući i stranoj ponudi. Upravo se ključni faktor uspjeha prema Fraculju u hrvatskoj i svjetskoj konditorskoj industriji krije u snazi prepoznatljivih i etabliranih brendova. To su potvrdili i menadžeri ove industrije koje je Fraculj anketirao. Ispitanici su bili zamoljeni da odaberu jedan od čimbenika koji po njihovu mišljenju u najvećoj mjeri doprinosi uspjehu na tržištu. Iako je bilo ponuđeno čak šest odgovora, 86 posto ispitanika odlučilo se za “snažan i prepoznatljiv brend” kao ključni čimbenik uspjeha. Puno manje (11 posto) ispitanih odabralo je “efikasan razvoj novih proizvoda”, a tek neznatan broj je za “širok asortiman proizvoda”. Na pitanje o srednjoročnom potencijalu konditorske industrije ispitanici su odgovorili izbjegavajući ekstremne odgovore. Tako nitko od njih ne smatra da je perspektiva ove industrije loša i neprofitna, ali ni iznimno profitna i jako obećavajuća. Većina misli da je profitabilna i zadovoljavajuća. Iako je konditorska industrija duge tradicije, naše su kompanije u svjetskim okvirima male i teško da mogu opstati prodajući na domaćem tržištu i tržištima uže regije. Fraculj misli da bi okrupnjavanje dovelo do povoljnijeg položaja prema kupcima i dobavljačima, a podiglo bi i ulazne barijere u industriju zbog novostvorenog potencijala korištenja ekonomije obujma. Također ne treba zaboraviti kako će udruživanje trgovaca povećati njihovu pregovaračku moć prema industriji, što će se negativno odraziti i na profitabilnost konditora, a ulazak Lidla i Spara dodatno je samo zaoštrio konkurenciju.

Mikado premium nova je linija čokolada s okusima brusnice, lješnjaka, badema i grožđica koju je ovih dana počelo proizvoditi Zvečevo d.d. u Požegi, gradu gdje se čokolada proizvodi od 1921. godine, a Mikado kao robna marka od 1964. Dugogodišnjim ulaganjem u razvoj i modernizaciju proizvodnje te kontinuirano praćenje želja potrošača i svjetskih trendova u ponudi slastica Zvečevo je, kako s ponosom kaže Marica Ploužek zaposlena u Odjelu razvoja, postalo regionalni poznati proizvođač koji se za mjesto na tržištu u uvjetima jake konkurencije domaćih i inoproizvođača bori postojanošću tradicionalno ugledne kvalitete svojih proizvoda. A dobro poslovanje društva prate i financijski rezultati u posljednjih godina. Zvečevo, kojeg je većinski vlasnik postupno postao direktor Zdravko Alvir, ostvarilo je u prvom tromjesečju ove godine neto dobit od 5,6 milijuna kuna koja je viša od one ostvarene u istom razdoblju prethodne godine. Povećani su i ukupni prihodi, od prodaje u zemlji veći su 7, a od prodaje u inozemstvu 2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ukupni prihod lani je u odnosu na prethodnu godinu bio znatno povećan zbog višegodišnjih ulaganja u modernizaciju proizvodnje konditorskih proizvoda (u nabavu opreme u 2006. uloženo je 18 milijuna kuna) i u odnose s kupcima. Prema podacima Kondina, zajednice konditorskih proizvođača Hrvatske, Zvečevo je lani po prodaji na domaćem tržištu izbilo na četvrto mjesto s prodanih 2587 tona te s nekoliko tona više preteklo Kandit koji je ostvario 2584 tone. Ispred njih našla se Karolina, danas u vlasništvu kompanije Lorenz i bjelovarski Koestlin. Kraš je svima i dalje nedostižan s prodajom većom od 17.000 tona što čini gotovo četvrtinu ukupne prodaje konditorskih proizvoda u Hrvatskoj. Za usporedbu, u 2006. godini domaći proizvođači su proizveli oko 59.000 tona i prodali u Hrvatskoj oko 34.000 tone raznih slastica, a uvoznih proizvoda prodano je više, oko 46.000 tona.

Prvih pet najvećih proizvođača iskazuje posljednjih godina, izuzev Lura-keksi, odnosno Karoline, visoku profitabilnost iako su liberalizacijom tržišta prevladali neki strani brendovi. Kolika je konkurencija govore i brojke o oglašavanju. Tako su ukupna bruto ulaganja u oglašavanje konditorskih proizvoda (bez gume za žvakanje) u 2006. godini iznosila gotovo 156 milijuna kuna. Mario Fraculj, direktor marketinga u Krašu, autor je Strateške analize hrvatske konditorske industrije – profitni potencijal i ključni čimbenici razvoja (objavljeno u Suvremenoj trgovini) u kojoj tvrdi da ne prijeti veća opasnost za domaću industriju od stranih konkurenata i koji bi mogli smanjiti njezinu profitabilnost. Isto tako smatra da su potrošači lojalni domaćim brendovima iako potrošnja posljednjih godina raste u prosjeku oko 7 posto zahvaljujući i stranoj ponudi. Upravo se ključni faktor uspjeha prema Fraculju u hrvatskoj i svjetskoj konditorskoj industriji krije u snazi prepoznatljivih i etabliranih brendova. To su potvrdili i menadžeri ove industrije koje je Fraculj anketirao. Ispitanici su bili zamoljeni da odaberu jedan od čimbenika koji po njihovu mišljenju u najvećoj mjeri doprinosi uspjehu na tržištu. Iako je bilo ponuđeno čak šest odgovora, 86 posto ispitanika odlučilo se za “snažan i prepoznatljiv brend” kao ključni čimbenik uspjeha. Puno manje (11 posto) ispitanih odabralo je “efikasan razvoj novih proizvoda”, a tek neznatan broj je za “širok asortiman proizvoda”. Na pitanje o srednjoročnom potencijalu konditorske industrije ispitanici su odgovorili izbjegavajući ekstremne odgovore. Tako nitko od njih ne smatra da je perspektiva ove industrije loša i neprofitna, ali ni iznimno profitna i jako obećavajuća. Većina misli da je profitabilna i zadovoljavajuća. Iako je konditorska industrija duge tradicije, naše su kompanije u svjetskim okvirima male i teško da mogu opstati prodajući na domaćem tržištu i tržištima uže regije. Fraculj misli da bi okrupnjavanje dovelo do povoljnijeg položaja prema kupcima i dobavljačima, a podiglo bi i ulazne barijere u industriju zbog novostvorenog potencijala korištenja ekonomije obujma. Također ne treba zaboraviti kako će udruživanje trgovaca povećati njihovu pregovaračku moć prema industriji, što će se negativno odraziti i na profitabilnost konditora, a ulazak Lidla i Spara dodatno je samo zaoštrio konkurenciju.




Autor: Biserka Ranogajec
05. lipanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close