Još dva dana ostala su do prosvjeda koji platforma “Halo, inspektore” organizira 20. veljače ispred Hrvatske narodne banke (HNB) u Zagrebu zbog inflacije, odnosno najavljenih povećanja bankovnih naknada te visokih cijena telekomunikacijskih usluga.

Savjetnik platforme Josip Kelemen istaknuo je da su bankovne naknade među najvišima u Europi, dok teleoperatori također “gule” građane. Ističu da je za stabilnost cijena odgovoran HNB te da dosadašnje mjere nisu bile dovoljne za rješavanje problema.

Bankarstvo

Zagrebačka banka zabilježila rast poslovnih prihoda za 22 milijuna eura

Prosvjed počinje u 11.55 s pet minuta šutnje ispred HNB-a, nakon čega će platforma pročitati obraćanje javnosti. U 12.05 građani su pozvani da se pridruže prosvjednicima stvaranjem buke, loncima, trubama i zviždaljkama, gdje god se nalazili.

Dok građani bijesne, istraživanje konzultantske tvrtke Ernst & Young o bankovnim naknadama u Hrvatskoj i devet drugih zemalja Europske unije – Austriji, Belgiji, Češkoj, Irskoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Slovačkoj i Sloveniji – pokazalo je da su naknade hrvatskih banaka uglavnom niže od prosjeka analiziranih zemalja. Primjerice, mjesečna naknada za vođenje računa s mobilnim bankarstvom u Hrvatskoj iznosi 2,97 eura, dok je u Austriji 4,49 eura, a u Sloveniji 3,31 euro. Hrvatska se izdvaja i po tome što su debitne kartice besplatne, dok ih druge zemlje dodatno naplaćuju.

Članarine za kreditne kartice u Hrvatskoj su među najnižima – 1,94 eura mjesečno, dok u Italiji iznose 4,23, a u Njemačkoj 2,90 eura. Platni nalozi u poslovnici koštaju 2,13 eura, znatno manje nego u Sloveniji (8,70) i Slovačkoj (9,33 eura).

Osnovni račun za socijalno ugrožene građane u Hrvatskoj je besplatan, dok se u Njemačkoj naplaćuje 3,84, a u Austriji 2,99 eura. Hrvatske banke su i transparentnije jer sve naknade objavljuju u jednom dokumentu, dok su u drugim zemljama često raspršene, ističe EY Hrvatska u svom istraživanju.

Nezadovoljstvo građana visinom bankovnih naknada kao i najavljeni prosvjed za Poslovni dnevnik komentirala je direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko. “Banke su svjesne izazova s kojima se potrošači suočavaju u kontekstu inflacije i općeg rasta cijena usluga i proizvoda. Iako su troškovi poslovanja kontinuirano rasli tijekom 2022. i 2023. godine, gotovo nijedna banka u tom razdoblju nije mijenjala naknade za svoje usluge. Također, tijekom povijesno najsnažnijeg rasta kamatnih stopa ECB-a, banke u Hrvatskoj su omogućile građanima povoljnije uvjete financiranja nego što je bio slučaj u većini zemalja EU te time ublažile troškovne pritiske na građane.

Bankarske usluge u Hrvatskoj i dalje su među najpovoljnijima u usporedbi s većinom država EU-a. Krajem prošle godine banke su dostavile HNB-u metodologiju za utvrđivanje visine i strukture naknada. Trenutačno su u tijeku konzultacije HNB-a s bankama o mogućim izmjenama dostavljenih metodologija kako bi se ispunile smjernice regulatora. Pritom se uzimaju u obzir inflacijski pritisci i utjecaj ekonomskih promjena na građane”, kazala je Perko.

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

EU pred izazovom

Europa ulazi u najopasniju fazu: utrka za sirovinama prijeti novim kolonijalizmom

Podsjetimo, lani je u prvih devet mjeseci dobit banaka u Hrvatskoj dosegnula 1,2 milijarde eura, što je 109,5 milijuna eura ili deset posto više nego u istom razdoblju lani. Zagrebačka banka u 2024. ostvarila je rekordnu neto dobit od 556 milijuna eura, 9,2% više nego prethodne godine.

Kako navodi Večernji list, udio naknada u ukupnim prihodima iznosio 22 do 25 posto pri čemu su od 2019. do 2023. naknade i provizije naplaćene građanima porasle za 11,5 posto.

Zbog najavljenih poskupljenja, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić prošli tjedan održao je sastanak s vodećim bankarima te zatražio da odustanu od povećanja naknada.