U jeku sveprisutnih raspredanja o dodatnim prijetnjama koje “carinski rat” predstavlja za gospodarstvo Europske unije, ni prve procjene BDP-a u najvećim ekonomijama europodručja i EU za zadnju četvrtinu prošle godine nisu baš ohrabrujuće. Dinamika gospodarske aktivnosti ispala je slabija od očekivanja.

Ukupno je u znaku stagnacije; Njemačka i Francuska bilježe blagi pad na kvartalnoj razini (0,2 i 0,1 posto), Italija je na “nuli”. Na razini cijele godine rast BDP-a za europodručje procjenjuje se na 0,7, a za EU27 na 0,8 posto, s tim da je, primjerice, za Njemačku i Austriju izvjestan pad.

Za Hrvatsku se tek očekuje objava prvih rezultata za posljednja tri mjeseca, ali tzv. brzi model procjene Hrvatske narodne banke upućuje na nastavak rasta, ali nešto sporiji. Na tromjesečnoj razini HNB ga procjenjuje na 0,6 posto (nakon 0,8%), a na godišnjoj bi mogao usporiti s 3,9 na 2,9 posto.

No, i uz to usporavanje na razini cijele godine izgledna je potvrda Vladine projekcije o 3,6 posto rasta BDP-a. Iako još jedna godina višestruko veće stope od prosjeka eurozone i EU prije svega odražava izrazito snažan rast domaće potražnje, hrvatske tvrtke pokazuju se optimističnijima od većine europskih u pogledu poslovnih izgleda i gospodarskog ozračja.

Tako barem proizlazi iz rezultata najnovije ankete Europske investicijske banke (EIB) o ulaganjima poduzeća u EU. Kako ističu u EIB-u, poslovna ulaganja u Hrvatskoj su u odnosu na pretpandemijske razine porasla za 26 posto. Usto, navode i kako gotovo devet od deset poduzeća u istraživanju tvrdi da je poduzelo korake radi smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Solidan rast
Izvjesno je da će i skora objava procjene Državnog zavoda za statistiku o BDP-u potvrditi solidan doprinos rasta investicija ukupnom gospodarskom rastu u 2024. Prema Vladinim projekcijama, računa se da će investicije u 2024. rasti po stopi od 9,4 posto realno, a s obzirom na njihov udjelu u BDP-u, doprinos te komponente trebao bi biti 2,2 postotna boda. Iako je to nešto manje od očekivanog doprinosa osobne potrošnje (3,3 boda), to samo dodatno potvrđuje kolika je važnost izdašnih priljeva europskog novca za gospodarski rast Hrvatske, jer se investicije u značajnoj mjeri u znatnoj mjeri (su)financiraju sredstvima iz fondova EU.

Nakon što je obračun BDP-a za pretprošlu godinu pokazao da su bruto investicije u fiksni kapital iznosile 17,5 milijardi eura, za 2024. se računa da će dosegnuti 20 milijardi. Njihovo nominalno povećanje za 14,5 posto znači realan rast od 9,4 posto. Uz investicije se, inače, u stručnoj javnosti često ističe kako bi poželjno bilo da njihov rast više počiva na privatnim ulaganjima umjesto onima u javnom sektoru.

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

Ključno ubrzanje investicija

Ako hitno ne napravi ove promjene, Europa gubi utrku sa SAD-om i Azijom

Prema Ministarstvu financija, međutim, približno četvrtina investicija otpada na tzv. opću državu. Doduše, i u preostale tri četvrtine nemalo participiraju velike kompanije u (pretežito) državnom vlasništvu. Kako bilo, nakon što su u 2023. investicije sektora opće države iznosile 4,3 milijardi, a ostale oko 13,2, za prošlu godinu bi, prema procjenama Ministarstva financija, u ukupno 20-ak milijardi bruto investicija opća država trebala participirati s 4,95 milijardi.

No, kod investicija je barem podjednako važna njihova produktivnost. Na to uglavnom ciljaju i zadrške i kritike koje ekonomisti nerijetko upućuju i prema ulagačkim projektima u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koju Vlada često ističe kao jedan od svojih velikih uspjeha. Prema tempu i iznosima povlačenja tog europskog novca Hrvatska svakako jest među odlikašima. Koliko će se to na kraju preliti u poboljšanje produktivnosti i potencijala rasta u dužem roku, nakon što se za koju godinu stanje ti priljevi, zasad je teško i potvrditi i demantirati.

Rast dolazaka i noćenja
Komentirajući pak mjesečne ekonomske pokazatelje na kojima se temelji model brze procjene BDP-a za zadnju četvrtinu godine, u HNB-u su posebno apostrofirali kretanja u trgovini i građevinarstvu. Realni promet u trgovini na malo krajem godine bio je za 2,1 posto veći u odnosu na prethodno tromjesečje, čime je nastavljen rast koji traje još od početka 2023.

Analitičari središnje banke naglašavaju da je rastu trgovine pridonijelo i jačanje inozemne potražnje, budući da su nakon slabijih rezultata u glavnom dijelu turističke sezone u posljednjem tromjesečju dolasci porasli za 11, a noćenja za 10 posto na godišnjoj razini. Vezano uz građevinski sektor, u listopadu i studenome ostvareno je, pak, povećanje od tri posto u odnosu na prosjek trećeg tromjesečja.

Istodobno, obujam industrijske proizvodnje je unatoč prosinačkom mjesečnom rastu (za 6,3 posto) u odnosu na treće tromjesečje bio 0,6 posto manji, a samo proizvodnja intermedijarnih proizvoda i energije je premašila prosjek prethodnog kvartala. U središnjoj banci, uz ostalo, ističu u da je većina anketnih pokazatelja potrošačkog i poslovnog optimizma u Hrvatskoj na početku prvog tromjesečja ove godine oslabjela, ali da su i dalje na razmjerno visokim razinama.